TKO BI REKAO...
Uvjeravaju nas u jedno, a istina je drugačija: Ova lista o Hrvatima mogla bi vas iznenaditi
Broj sati koje zaposlenici s punim radnim vremenom rade u tjednu ili godini uvelike varira od zemlje do zemlje. U nekim je zemljama prosječno puno radno vrijeme u tjednu kraće od 40 sati, dok u drugima može biti i iznad 50 sati.
To je zato što se zakoni i konvencije o radnom mjestu razlikuju među zemljama. Neke zemlje stavljaju veliki naglasak na ravnoteži između poslovnog i privatnog života te imaju zakone i konvencije koji su povoljniji za radnike. To često znači kraći radni tjedan, više vremena za godišnji odmor i politike za pomoć zaposlenicima koji su roditelji.
Zaposlenici u tim zemljama obično su zadovoljniji životom i manje su pod stresom. S druge strane, neke zemlje imaju puno dulje radne tjedne, što rezultira nižim zadovoljstvom životom i radnom snagom koja se može osjećati izgorjelo. Prezaposleni radnici imaju veću vjerojatnost da će pogriješiti na poslu, imati lošiju kvalitetu rada ili biti manje produktivni zbog iscrpljenosti.
Dok tvrtke i menadžeri često žele da njihovi najbolji zaposlenici preuzmu više posla, njihovo pretjerano zapošljavanje može imati negativan učinak kada je u pitanju njihov učinak. Osim toga, neki zaposlenici mogu biti prezaposleni jer uzimaju dodatne sate kako bi spojili kraj s krajem.
FOTO: Reddit
Evo koja zemlja prednjači u preopterećenosti
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prikupila je podatke o prosječnim godišnjim satima rada za svoje zemlje članice. Prosječni godišnji sati izračunavaju se tako da se ukupni broj stvarno odrađenih sati godišnje podijeli s prosječnim brojem zaposlenih godišnje.
Stvarni odrađeni sati uključuju redovno radno vrijeme radnika s punim i nepunim radnim vremenom, plaćene i neplaćene prekovremene sate te sate odrađene na dodatnim poslovima i isključuje svako vrijeme koje nije odrađeno zbog praznika, bolovanja ili roditeljskog dopusta, školovanja ili obuka i drugi čimbenici, piše World Population Review. OECD je naveo deset najpreopterećenijih zemalja u svijetu na temelju prosječnog godišnjeg broja radnih sati.
Prosječni godišnji radni sati u Meksiku su 2207 sati, što ga čini najopterećenijom zemljom. Prosječni radni tjedan za zaposlene s punim radnim vremenom u Meksiku je oko 42,7 sati. Oko 28,7 posto meksičkih zaposlenika radi preko 50 sati tjedno. Prosječna godišnja plaća iznosi samo 16.298 dolara.
FOTO: Unsplash
Evo kako stoje ostale zemlje
Prosječni godišnji radni sat Kostarike je 2171 sat godišnje. Prosječni puni radni tjedan u Kostariki nešto je kraći od meksičkog i iznosi 41,3 sata. Čile je na trećem mjestu među najopterećenijim zemljama. Godišnje su čileanski radnici u prosjeku uložili 1953 sata. Prosječno puno radno vrijeme tjedno je 37,5 sati, a 9,7 posto zaposlenika radi preko 50 sati tjedno.
Grčka radi u prosjeku 1897 sati godišnje. Prosječno puno radno vrijeme tjedno je oko 37,8 sati, a 6,4 posto zaposlenika radi preko 50 sati tjedno. Izraelski prosječni godišnji radni sati iznosi 1880 sati godišnje. Prosječni radni tjedan u Izraelu za zaposlene s punim radnim vremenom je 35,6 sati. Oko 15,5 posto zaposlenika radi preko 50 sati tjedno.
Južna Koreja šesta je zemlja po broju prosječnih sati. Južnokorejci rade oko 1872 sata godišnje, a njihov prosječni radni tjedan iznosi oko 37,9 sati. U 2018. južnokorejska vlada je propisala smanjenje maksimalnog broja radnih sati tjedno sa 68 na 40 uz 12 sati plaćenog prekovremenog rada. Kanađani su sedmi "najvrjedniji" s prosjekom od 1865 sati godišnje. Prosječni radni tjedan u Kanadi je 32,3 sata.
FOTO: Unsplash
Hrvatska pri dnu liste
Hrvatska se nalazi na osmom mjestu, a radna snaga u prosjeku godišnje odradi 1837 sati. Prosječni radni tjedan je oko 34,4 sata. Malteški zaposlenici u prosjeku rade oko 1835 sati godišnje, odmah iza Hrvatske. Prosječni radni tjedan za zaposlene s punim radnim vremenom na Malti je 33,8 sati. Deseta najopterećenija zemlja je Rumunjska, čiji zaposlenici rade u prosjeku 1826 sati godišnje, a Rumunji u prosjeku rade oko 38,9 sati tjedno.
Spomenuti podaci potaknuli su raspravu na Redditu. Grk je tako napisao kako radi šest sati dnevno i to šest do osam dana u tjednu. Kako je napisao, protuargument im je: "Ako ti se ne sviđa, daj otkaz; uvijek možemo naći nekog drugog". Jedan se Redditovac upitao zašto Kanađani rade tako dugo, dok je drugi prokomentirao stanje u Rumunjskoj.
The Most overworked countries in the World
byu/quindiassomigli inMapPorn
Ova država je domišljata u varanju vlasti
"Mnoge privatne tvrtke u Rumunjskoj uopće ne prijavljuju dodatne sate, samo standardnih osam sati dnevno, 40 sati tjedno. Zašto? Da bi izbjegli razna radna ograničenja koja se Upravi ne sviđaju, da izbjegnu izbjeći plaćanje većeg poreza i da bi se zadovoljili povoljnijim načinom plaćanja viška sati. Kada je u pitanju varanje države, vlasnici tvrtki u Rumunjskoj mogu biti vrlo domišljati i kreativni", napisao je.
Hrvati šokirani plaćom koju nudi ugledna tvrtka: 'Izbor leftarda ima svoju cijenu'
"To što Japana nema na karti čini vam da shvatite da je to sranje. Ima ljudi koji umiru na svojim radnim mjestima jer su prezaposleni", "Prosječan zaposlenik s punim radnim vremenom u Sjedinjenim Državama radi 1892 sata godišnje, odnosno 36,4 sata tjedno", "U Hrvatskoj (i mnogim drugim zemljama) pauza se računa kao radno vrijeme", "Također u Hrvatskoj: ta pauza zna biti puno duža nego što bi trebala biti", neki su od komentara.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.