Ured za udruge u 22 godine zabilježio je više uspjeha i nije lako izdvojiti najveći

Za časopis Udruga.hr otkrila je aktualnosti vezane uz rad spomenutog ureda, problematiku funkcioniranja udruga u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, kao i unutar postojećeg zakonodavstva, te planove za što bolje podupiranje rada hrvatskih udruga od strane države i Europske Unije.

Ured djeluje u Hrvatskoj već oko 22 godine. Što biste istaknuli kao njegov najveći uspjeh?

U 22 godine djelovanja Ured za udruge zabilježio je više uspjeha i nije lako izdvojiti najveći. Naime, Ured je stručna služba Vlade Republike Hrvatske koja obavlja stručne poslove u vezi s stvaranjem uvjeta za suradnju i partnerstvo s nevladinim, neprofitnim sektorom, poglavito s udrugama u Republici Hrvatskoj.

U posljednjih šest godina Ured za udruge je Posredničko tijelo razine 1 u Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, unutar Prioritetne osi 4 “Dobro upravljanje” te u posljednje tri godine u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje ima ulogu Posredničkog tijela i ulogu Izvršne agencije putem kojih su programirani brojni natječaji za organizacije civilnoga društva i financirani brojni projekti. Pored toga, Ured koordinira poboljšanje standarda za financiranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz svih javnih izvora, ne samo EU fondova. Međutim, kao najveći uspjeh izdvojila bih kontinuitet podrške civilnom društvu u Hrvatskoj kao i konstruktivni i strukturirani dijalog između Vlade RH i organiziranoga civilnoga društva.

Od donošenja Zakona o udrugama 2014. godine, što se od njega najbolje odrazilo na razvoj i rad udruga u Hrvatskoj, a gdje su primijećeni najveći nedostaci? 

Cilj donošenja Zakona o udrugama bilo je osiguravanje učinkovitog djelovanja udruga s svojstvom pravne osobe te stvaranje preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj. Još se nije radila evaluacija primjene Zakona o udrugama, ali ono što je izvjesno, rezultat donošenja Zakona je između ostaloga puno jednostavniji postupak osnivanja i prestanka djelovanja udruge, Registar udruga kao javna baza podataka koja sadrži sve relevantne podatke o djelovanju udruge, osobama ovlaštenim za zastupanje udruge, statutu udruge i odnedavno u registru postoji poveznica na Registar neprofitnih organizacija.

Sve udruge kao i sve neprofitne organizacije dužne su upisati se u RNO i predavati financijske izvještaje, a sada je to vidljivo i putem Registra udruga. Trenutno u registru udruga imamo upisano 51.742 udruge, od čega ih 34.976 ima usklađene statute sa Zakonom o udrugama.

Registar nam pruža uvid i koliko udruga možemo smatrati neaktivnima, jer u posljednjih 8 godina nisu održali, ili nisu registracijsko tijelo izvijestili o održavanju skupštine udruge. Također, gotovo 12.000 udruga je obrisano iz Registra, što na temelju odluka skupštine, što na temelju skraćenog postupka za likvidaciju udruga ili redovitog postupka likvidacije, uključujući i likvidacije na temelju skraćenog stečajnog postupka. Svi ti podaci vidljivi su Registru udruga.

Osim toga, sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, definirani su standardi za financiranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz svih javnih izvora, koji su sukladni standardima za financiranje iz fondova EU, koje više ne možemo smatrati inozemnim sredstvima.

U kojem radu ili djelovanju se posebno iskazuju udruge u Hrvatskoj? Odnosno u kojem ih je području najviše, a gdje najmanje?

Udruge djeluju u svim područjima društvenog razvoja u Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o udrugama udruga se može registrirati za djelovanje u jednom ili više područja djelovanja. Prema statističkim pokazateljima iz Registra udruga najviše udruga, (12.459) 20% od ukupnog broja djeluju u području sporta. Slijede područja kulture i umjetnosti (8.638) 14%, socijalna djelatnost (4.777) 7,5%, obrazovanje, znanost i istraživanje (5.392) 8,8% te zaštita okoliša i prirode (3.720) 6%.  Najmanje udruga djeluje u području duhovnosti (998) 1,6 % i hobističke djelatnosti (778) 1,3%.

Što kažete na kritike da se najviše novca iz države daje crkvenim, odnosno religijskim udrugama, koje i tako mogu dobivati znatna sredstva od svojih središnjica? Tko dobiva najviše i zašto?

Ne bih spekulirala o percepciji i kritikama, koje, moram priznati do Ureda za udruge nisu došle, da se najviše sredstava daje crkvenim, odnosno religijskim udrugama. Prema podacima koje Ured za udruge svake godine prikuplja od svih davatelja javnih sredstava programima i projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva godišnje se dodijele značajna financijska sredstva. U zadnjem obrađenom izvješću za 2018. godinu s ukupno 2.303.686.290,85 kuna (su)financirano je 43.828 programa i projekata od interesa za opće dobro koje su provodile udruge i druge organizacije civilnoga društva.

Ovisno o razini financiranja najviše sredstva izdvaja se za područje socijalne djelatnosti, sporta, te kulture i umjetnosti, dakle, riječ je o djelatnostima u kojima udruge obavljaju socijalne usluge, javne potrebe u sportu, odnosno javne potrebe u kulturi i umjetnosti.

Kolika je važnost državnog financiranja rada udruga civilnog društva?

U Republici Hrvatskoj postoji stalna tendencija suradnje države s organizacijama civilnoga društva u realiziranju različitih sektorskih javnih politika, što se odražava i na financiranju programa i projekata koje realiziraju organizacije civilnoga društva iz javnih izvora na nacionalnoj razini, a to su državni proračun, sredstva od igara na sreću kao namjenski prihod državnog proračuna i sredstva fondova europske unije.

U 2018. godini tijela državne uprave, uredi Vlade Republike Hrvatske i druge javne institucije dodijelili su organizacijama civilnoga 1.037.976.624,31 kn, odnosno 45,35% od sveukupno dodijeljenog iznosa iz javnih izvora.

Od toga je iz dijela prihoda od igara na sreću dodijeljeno 417.601.339,30 kn, odnosno 18,21% ukupnih sredstava, dok je iz sredstava državnog proračuna dodijeljeno 327.742.258,10 kn, odnosno 14,29% ukupnih sredstava, te sredstava iz EU fondova ukupno 289.501.309,77 kuna odnosno 12,57%. U 2018. godini županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dodijelili su ukupno 1.132.762.514,63 kn, odnosno 49,39% javnih sredstava. Iz sredstava proračuna gradova dodijeljeno je 21,31% ukupnih sredstava (488.616.602,72 kn), iz sredstava Grada Zagreba dodijeljeno je 12,75% (292.385.017,38 kn). Sredstva iz proračuna općina čine udio od  8,91% ukupnih sredstava (204.448.197,69 kn), dok je iz sredstava županija dodijeljeno 6,42% ukupnih sredstava (147.312.696,84 kn). Trgovačka društva u javnom vlasništvu u 2018. godini dodijelila su 90.229.514,88 kuna odnosno 3,93% od ukupno dodijeljenih sredstava.