Umjetna inteligencija u zaštiti kulturne baštine: Najbolje to pokazuje jedan slavonski muzej

Algoritmi AI-a, prisutni u svakodnevnom životu, često su zloupotrebljeni, poput skandala s Facebookom i Cambridge Analyticsom. Skandal je to koji je uzdrmao Facebook prije pet godina, gdje se Meta, vlasnik Facebooka, suočila s posljedicama u obliku kolektivne tužbe i postigla nagodbu od 725 milijuna dolara, zbog propusta u zaštiti privatnih podataka oko 87 milijuna korisnika. Unatoč kritikama i pozivima na bojkot, skandal je s vremenom izgubio zamah, a većina korisnika nastavila je dijeliti svoje podatke na platformi.

Europski parlament je još 2018. godine raspravljao o zaštiti osobnih podataka na internetu, manipulaciji izbornim rezultatima i privatnosti građana u svjetlu skandala. UNESCO-ova preporuka ističe vrijednosti poput poštovanja ljudskih prava, različitosti i miroljubivog društva, koje zemlje članice trebaju poštovati. Ona također postavlja zadatke, uključujući uspostavu zakonodavnog okvira za regulaciju umjetne inteligencije (AI-a), zaštitu osobnih podataka te obrazovanje građana o toj temi.

Isprepletenost umjetne inteligencije i kulture

Menadžerica u kulturi i turizmu Dragana Lucija Ratković Aydemir za Direktno je istaknula kako su upravo raznolikost i ravnoteža temeljna polazišta za razmišljanje o ovoj temi. ''UNESCO-ov navod da je kulturna raznolikost potrebna čovječanstvu, kao biološka raznolikost prirodi (i nama ljudima kao dijelovima te prirode), ukazuje na važnost raznolikosti za čovječanstvo u svim njezinim oblicima", rekla je Ratković Aydemir.

Istaknula je kako umjetna inteligencija treba odražavati naše vrijednosti, ponajviše vrijednosti kulturne raznolikosti, dok princip ravnoteže stvarnog svijeta i onog virtualnog mora biti ugrađen u umjetnu inteligenciju i da tek tada, AI može imati pozitivnu ulogu u izgradnji inkluzivnijeg i pravednijeg svijeta. ''Zato UNESCO u svojoj Preporuci ističe važnost korištenja umjetne inteligencije u kulturi, a posebno ističe važnost edukacije kako bi svi kulturni akteri bili angažiraniji i umjetnu inteligenciju učinili partnerom, a ne neprijateljem", napominje Ratković Aydemir.

Naglasila je isprepletenost umjetne inteligencije i kulture kao ogromnog područja rada koje zahtjeva brzu edukaciju i akciju te da moraju uključivati stručnjake iz najrazličitijih područja i odgovarati na složena pitanja, poput zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva. "Svakako odgovornost za ulogu umjetne inteligencije u kulturi moraju imati nositelji nacionalnih kulturnih politika, koji nas sve zastupaju i predstavljaju, a onda i svi mi koji u kulturi radimo i doprinosimo, bilo da to činimo u privatnom, javnom ili civilnom okviru našeg djelovanja'', konstatirala je Ratković Aydemir.

FOTO: Domagoj Blažević

'Kreativno poticajna u radu s baštinom i ljudima'

Osvrnula se na obrazovanje mladih i važnost onoga što se nudi izvan digitalnog konteksta i dosega umjetne inteligencije. ''Oduvijek se zalažem za STEAM u kojem se STEM-u dodaje jedno snažno 'A' (science – znanost, technology – tehnologija, engineering – inženjerstvo, arts – umjetnost i mathematics – matematika). Smatram da je poticanje izražavanja mladih kroz umjetnost ključno za njihovo ukorjenjivanje u stvarnom svijetu za koji smo kao ljudska rasa stvoreni. Pri tom nikako ne isključujem kreativnu stranu digitalnog svijeta i korištenja umjetne inteligencije u osnaživanju kulturne raznolikosti i kreativnog izričaja. Ali svakako podržavam ravnotežu'', naglasila je menadžerica.

Iako u svom radu ističe važnost stvarnih doživljaja baštine "iz prve ruke", itekako je svjesna snage koju u njenom području rada ima umjetna inteligencija. ''Muzeji, galerije, knjižnice i arhivi s korištenjem sustava umjetne inteligencije mogu učiniti svoju građu i svoja znanja pristupačnijima i to neograničenom broju ljudi, a umjetna inteligencija može na najrazličitije načine biti i kreativno poticajna u radu s baštinom i ljudima'', izjavila je i osvrnula se na nedavno otvoren, višestruko nagrađivan projekt ''Muzej bećarca''.

"Projekt smo predstavili u suradnji s našim kolegama, dizajnerima IT i multimedije iz tvrtke Divit iz Zagreba, izložak "Robot bećaruša". Ovaj eksperiment s umjetnom inteligencijom istraživao je njezinu kreativnost u izvođenju nematerijalnog kulturnog fenomena s UNESCO-ve liste'', istaknula je te napomenula kako je upravo taj kreativni aspekt korištenja umjetne inteligencije kao alata za osnaživanje susreta ljudi s baštinom, ali i za poticanje različitih važnih pitanja, perspektiva i pristupa, za nju i njene suradnike iznimno poticajan i u budućnosti ga žele više istraživati.

FOTO: Muzej bećarca/Vedran Husremović

'Uključivanje svih skupina kako bi se postigla veća multikulturalnost'

Aco Momčilović, stručnjak za umjetnu inteligenciju i suosnivač Global AI Ethics Instituta, osvrnuo se za portal Direktno na postojanje više načina na koje AI može, a još bolje rečeno i već utječe na kulturnu raznolikost i ljudska prava. ''S jedne strane, većina proizvoda koje stvaraju dominantno zapadne zemlje (i Kina), su pod utjecajem naših, zapadnih, stavova i vrijednosti. Samim time, vidljivo je da je cijeli niz razlika koje globalno postoje, u ovome trenutku zanemaren. Jedan od ciljeva Global AI Ethics Instituta je upravo osvještavanje tih činjenica i uključivanje svih skupina kako bi se postigla veća multikulturalnost'', izjavio je Momčilović.

Kada govorimo o specifičnim stvarima, istaknuo je neke od opcija kao što su oblikovanje pristupa informacijama gdje algoritmi AI mogu filtrirati i preporučivati sadržaj na temelju prethodnih interakcija korisnika. ''Ovo može dovesti do 'filter mjehurića', gdje su korisnici izloženi samo informacijama i kulturološkim sadržajima koji odražavaju njihove postojeće stavove i interese, ograničavajući izloženost različitim kulturama i perspektivama. To je problem koji je već dobro poznat I vidljiv u raznim aspektima društva'', naglasio je. Kao drugu opciju naveo je promicanje ili ograničavanje raznolikosti gdje AI može biti programiran da promiče kulturnu raznolikost kroz preporuke različitih sadržaja.

''Međutim, ako nisu pravilno kalibrirani, algoritmi mogu favorizirati dominantne kulture, čime se smanjuje vidljivost manjinskih i marginaliziranih kultura. Postavlja se pitanje tko će to i na koji način pravilno kalibrirati?", zapitao se Momčilović. Pod trećom opcijom istaknuo je utjecaj na kreiranje sadržaja gdje AI alati mogu pomoći umjetnicima i kreatorima u stvaranju novih djela, ali isto tako mogu utjecati na homogenizaciju kulturnog izraza ako se previše oslanjaju na popularne trendove i podatke.

FOTO: Facebook/Aco Momčilović

Etičke smjernice za razvoj i upotrebu AI-a u kulturi

Naveo je kako AI može i poticati i ograničavati inkluzivnost u društvu, ovisno o načinu njegove primjene. Što se tiče poticanja inkluzivnosti rekao je kako AI može pomoći u identificiranju i smanjenju pristranosti u zapošljavanju, obrazovanju i drugim područjima. Po pitanju smanjenja socijalnih nejednakosti Momčilović ističe kako AI može analizirati velike količine podataka kako bi identificirao obrasce socijalnih nejednakosti te kako to može pomoći vladama i organizacijama da bolje razumiju i adresiraju korijene nejednakosti, primjerice u područjima zdravstva, obrazovanja i ekonomskog razvoja.

Napomenuo je kako AI može doprinijeti širenju dezinformacija i polarizaciji javnog mnijenja. ''Ako algoritmi favoriziraju senzacionalistički i podijeljeni sadržaj radi povećanja angažmana, to može dovesti do jačanja konflikata i nesporazuma među različitim društvenim skupinama. To su sve primjeri koje već danas vidimo, samo je pitanje koliko brzo će utjecaj postati još jači i još ekstremniji", kazao je. Pitanje transparentnosti i odgovornosti AI-a osigurava se u svim segmentima jednako, pa tako i u kulturi, te je istaknuo nekoliko ključnih mehanizama kako to ostvariti.

Rekao je kako je važno razviti i primjenjivati etičke smjernice za razvoj i upotrebu AI u kulturi, koje trebaju uključivati načela kao što su poštivanje ljudskih prava, promicanje raznolikosti i inkluzivnosti, te sprječavanje pristranosti. ''Vidjeli smo cijeli niz sličnih dokumenata napravljenih od strane udruga, međudržavnih institucija ali i korporacija i strukovnih udruženja koje su ih napravile svojom voljom'', naveo je i istaknuo kako državne i međunarodne institucije trebaju uspostaviti regulative i mehanizme nadzora koji osiguravaju da se AI koristi na etički i zakonit način.

FOTO: Pixabay (ilustracija)

Efikasnije upravljanje prirodnim resursima

 To može uključivati zakone i propise koji reguliraju upotrebu AI-a, kao i nezavisna tijela koja nadgledaju njegovu primjenu. Što se tiče EU-a, kao važan korak prema tome spomenuo je ''AI Act'' na kojem se radi već neko vrijeme, a koji bi mogao uskoro i stupiti na snagu. ''Zanimljivo je promatrati različite pristupe koje biraju zemlje u raznim dijelovima svijeta. Možemo reći da je EU trenutno na putu da bude najreguliranija, što ima pozitivnih i negativnih posljedica'', rekao je Momčilović. Naglasio je edukaciju i podizanje svijesti o AI-u kao ključne aktere za osiguravanje odgovorne upotrebe umjetne inteligencije.

Također, Momčilović tvrdi da AI može pomoći u efikasnijem upravljanju prirodnim resursima, kao što su voda, šume i energija, što uključuje optimizaciju korištenja resursa, smanjenje otpada i poticanje recikliranja. ''Taj dio je možda i najjednostavniji, a u njemu se krije ogroman potencijal. Treba naravno uzeti u obzir da i trenutni AI sustavi troše jako puno resursa za svoje funkcioniranje, ali vjerojatno će i to biti optimizirano'', zaključio je Aco Momčilović.

FOTO: Pixabay (ilustracija)

Umjetna inteligencija snažno mijenja svijet kakvog poznajemo

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler za Direktno je istaknuo kako umjetna inteligencija snažno mijenja svijet kakvog poznajemo. Moderne tehnologije posvuda nas okružuju i mnoge svakodnevne aktivnosti već su sada potpomognute pametnim algoritmima, a da toga često nismo niti svjesni, naveo je Ressler te napomenuo kako pojava novih alata bez ikakve dileme donosi disruptivne promjene na mnogim područjima.

‘’Algoritmi mogu poslužiti za optimizaciju korištenja mnogih digitalnih alata, poput društvenih mreža, internet trgovina ili aplikacija za slušanje glazbe. Sustavi umjetne inteligencije danas se sve više koriste i za kreiranje sadržaja. Načini na koji pristupamo kulturnim sadržajima također se ubrzano mijenjaju pod utjecajem novih tehnologija, čineći kulturu dostupnom širem krugu ljudi’’, rekao je Ressler. Napomenuo je kako se naziru sasvim nova otvorena pitanja, kao ona autorskih prava, pojave štetnih pristranosti u algoritmima ili dezinformiranja.

''Podizanje svijesti o nužnosti etičnog korištenja naprednih tehnologija, osiguravanja kvalitetnih podataka za funkcioniranje novih alata ili što veće razine transparentnosti prema korisnicima i javnosti, samo su neki od nužnih preduvjeta za očuvanje kulturne raznolikosti i inkluzivnosti'', izjavio je Ressler. Naglasio je kako se sustavi umjetne inteligencije, poput svakog drugog alata, mogu koristiti za izgradnju boljeg, pravednijeg, održivijeg, transparentnijeg društva, ali na žalost i na potpuno suprotan, perfidan način.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Veliki potencijal za inovativnu primjenu

Istaknuo je veliki potencijal za inovativnu primjenu, od novih metoda dijagnostike i liječenja, optimizacije proizvodnje, prodaje ili korištenja raznih usluga, do autonomne vožnje, jačanja sigurnosti ili nastanka novih alata za učenje i komunikaciju. ‘"Umjetna inteligencija donosi nam nove mogućnosti za razvoj, kako Hrvatske, tako i Europe. Već danas i u našoj zemlji imamo mnoge izvrsne primjere, od razvoja uspješnih aplikacija, unaprjeđenja medicinske skrbi ili kreiranja korisnih programa cjeloživotnog obrazovanja, a prilike će biti i brojnije u godinama pred nama", kazao je Ressler.

Sustavi umjetne inteligencije ponekad se koriste i za ometanje demokratskih procesa, masovnu kontrolu stanovništva ili za širenje panike i dezinformacija, naveo je Ressler te rekao kako takvim praksama nema mjesta u našem društvu i da se protiv njih treba boriti, ponajprije donošenjem odgovarajućih pravila, s jasnim pravima i obvezama za svakoga. Ključni akter odgovornog korištenja umjetne inteligencije i svih novih naprednih tehnologija je, prema Ressleru, kvalitetno zakonodavstvo.

"Europska unija nalazi se u samoj završnici donošenja sveobuhvatnih pravila koja će osigurati korištenje alata umjetne inteligencije u skladu s najvišim standardima etičnosti i transparentnosti'', napomenuo je. Ressler je istaknuo kako će Europa prva na svijetu donijeti okvir kojim se nastoji odgovoriti na većinu izazova koje nam donose dubinski transformativni procesi nove industrijske revolucije. Ukazao je na Novi Akt o umjetnoj inteligenciji kojim će Europska unija zabraniti korištenje ove napredne tehnologije u neprihvatljive svrhe, poput distopijskih scenarija izgradnje sustava društvenog bodovanja ili manipuliranja naših najranjivijih građana.

FOTO: Pixabay (ilustracija)

Vrlo važna uloga u izgradnji održivijeg gospodarstva

Napomenuo je kako umjetna inteligencija može imati vrlo važnu ulogu u izgradnji održivijeg gospodarstva, uključujući i smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, gdje nam sustavi umjetne inteligencije mogu, između ostalog, pomoći da racionalnije koristimo resurse. ''Naš svakodnevni život, poslovanje, transport, proizvodnja hrane, kultura i razna druga područja mogu postati održiviji uz nove tehnologije. No, korištenje umjetne inteligencije u naprednim računalnim sustavima može i negativno djelovati na okoliš'', izjavio je zastupnik.

Zbog umjetne inteligencije oglasio se i UNESCO: 'Svijetu su potrebna jača etička pravila. To je izazov našeg vremena'

Zato nam je razboritost u upotrebi novih tehnologija potrebna i u ovom kontekstu. ''Moramo prepoznavati prilike, ali na odgovarajući način uočavati i efikasno ublažavati rizike. Parlament je u svojoj pregovaračkoj poziciji za Akt o umjetnoj inteligenciji modificirao sustav procjene rizika tako da se rizičnost primjene pojedinog alata umjetne inteligencije promatra i kroz prizmu utjecaja na okoliš'', zaključio je Karlo Ressler.

* Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om