U Osijeku počela informativna kampanja o uvođenju eura, građanima na pitanja odgovarao Toni Milun

Građani su kroz različite zabavne aktivnosti imali priliku dobiti odgovore na brojna pitanja i dvojbe vezane uz zamjenu kuna u eure, ali se i na zabavan način upoznati s eurom, koji uskoro postaje i hrvatska nacionalna valuta.

Dan eura realiziran je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te su se Osječanima obratili ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek i državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, a na pitanja je odgovarao i profesor matematike i financijski bloger Toni Milun.

Ministrica Tramišak ocijenila je kampanju dobrom prilikom da se građane informira o načinima kako će se konvertirati kuna u euro, ali i da oni postave pitanja i iznesu dvojbe te što će to značiti za njihov standard i kako će se odraziti na njihovu budućnost.

Vjerujem da su poduzetnici dobro upoznati sa svim benefitima koje će im euro donijeti u poslovanju, kazala je Tramišak izrazivši veliko zadovoljstvo činjenicom što će i hrvatski simboli biti na kovanicama eura tako da ćemo na novcu koji budemo koristili i dalje vidjeti naše simbole.

Također je istaknula da je pritisak globalnih inflatornih kretanja sigurno nešto što ostavlja velike sumnje, no uvođenje eura nije usko povezano s tim što se događa i vjerojatno bismo, da smo ostali na našoj nacionalnoj valuti, snažnije osjetili te inflatorne pritiske, a posebno naši izvoznici.

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek uvjerena je da upravo u situacijama kriza dolazi do izražaja koliko je bolje imati euro kao službenu valutu i biti unutar eurozone.

"Možemo se sada usporediti s članicama EU koje su ostale kod svojih valuta, kao što su Mađarska, Poljska ili Češka. Iako imaju samostalnu monetarnu politiku, one se usprkos snažnom dizanju referentnih kamatnih stopa nisu uspjele obraniti od inflacije i njihova je inflacija veća nego u Hrvatskoj", ističe Švaljek dodajući da osim toga njihov tečaj eura u odnosu na Hrvatsku slabi, njihova valuta slabi i cijelo vrijeme moraju snažno intervenirati, a zapravo vrlo teško održavaju stabilnost tečaja i cijena.

Naglasila je također da sve pripreme za opskrbu gotovinom idu prema planu. "Uskoro će krenuti predopskrba banaka gotovinom i kada se to završi, one će opskrbljivati europskom gotovinom poslovne subjekte, a u konačnici i građane", rekla je Švaljek.

Mjesec dana prije uvođenja eura, dodala je, moći ćemo nabaviti tzv. početne paketiće eurske gotovine kovanica, odnosno kupiti ih za 100 kuna, a u međuvremenu bismo trebali zamijeniti našu kunsku gotovinu. "To je najjednostavnije da ju položimo na račune u banke i tada će se automatski konvertirati u euro", poručila je Švaljek.

Stjepan Čuraj naglasio je da su zemlje koje su uvele euro imale ogromne benefite, a danas 70 posto njihovih građana odobrava uvođenje eura jer im je euro donio i bolji standard.

Profesor matematike i financijski bloger Toni Milun kaže da je strah od uvođenja novog sasvim normalna ljudska pojava, ali da su dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro pokazala da su cijene robe robe zbog eura narasle od 0,2 do 0,3 posto.

Po njegovim riječima, "naš najveći peh" je što uvodimo euro kada je "kriza samo takva" i ljudi misle da su poskupljenja koja se događaju uzrokovana eurom, što nije točno.