JAVLJA DZS

U obrtu i slobodnim zanimanjima u lipnju 4,2 posto više zaposlenih

Autor

lb/h

U obrtu i djelatnostima slobodnih zanimanja u Hrvatskoj je krajem lipnja bilo 208.440 zaposlenih, što je za 4,2 posto ili 8454 osobe više nego na kraju svibnja, a na taj je ukupni porast utjecao rast zaposlenih u obrtništvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

19.08.2019. u 08:16
Ispiši članak

U obrtu je krajem lipnja bilo 189.126 zaposlenih, što je 4,8 posto ili 8.636 više nego u svibnju. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je, pak, na mjesečnoj razini smanjen, i to za 182 osobe, na 19.314 zaposlenih.

Statistika broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje da je broj zaposlenih porastao u 17 područja djelatnosti, i to od 0,2 posto u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, do 14,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Tako je u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi krajem lipnja bilo zaposleno 12.055 osoba, a u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 37.572 osobe.

Pad broja zaposlenih zabilježen je samo u dva područja, građevinarstvu za 0,5 posto, te onom javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja, za 2,0 posto.

U obrtima u djelatnosti građevinarstva je tako krajem lipnja bilo 21.382 zaposlenih, a u obrtima i slobodnim profesijama u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju 7418 zaposlenih.

Prema županijama, porast se bilježi u 14 županija i kreće se od 0,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj do 12,3 posto u Šibensko-kninskoj županiji. S druge strane, pad je zabilježen u šest županija i kreće se od 0,2 posto u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, do 2,7 posto u Požeško-slavonskoj županiji. 

U Brodsko-posavskoj županiji broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama ostao je na razini iz svibnja 2019. godine, napominju statističari.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.