U javnost puštena neugodna situacija za Hrvatsku: Podaci otkrivaju pravu istinu

Tome je, kako se navodi, najviše pridonio podračun usluga, čiji je pozitivni saldo smanjen za 280 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog nižih prihoda od usluga oplemenjivanja koje su u istom tromjesečju prethodne godine bile neuobičajeno visoke.

Salda robe, primarnog i sekundarnog dohotka neznatno su se poboljšala u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine. Saldo kapitalnih transakcija nepovoljniji je za 260 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ali je i nadalje ostao pozitivan (200 milijuna eura).

Neto priljev kapitala (negativna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance u prvom je tromjesečju iznosio 2,7 milijardi eura što je za 1,94 milijarde eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Zabilježeni neto priljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto priljeva na računu ostalih ulaganja (2,37 milijardi eura).

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

Neznatno smanjenje međunarodnih pričuva

Istodobno je zabilježeno i neznatno smanjenje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto priljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 700 milijuna eura, a na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto odljev kapitala od 1,02 milijarde eura.

Promatraju li se zadnja četiri tromjesečja, kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 2,64 milijarde eura ili 3,4 posto BDP-a, a za cijelu 2023. godinu, za usporedbu, zabilježene su tri milijarde eura odnosno 3,9 posto BDP-a. U zadnja četiri tromjesečja vidljiv je i neto priljev na financijskom računu od 730 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, u odnosu na neto odljev od 1,21 milijarde eura tj. 1,6 posto BDP-a u 2023. godini.

Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju prvog tromjesečja iznosilo je minus 18,43 milijarde eura što znači povećanje negativnog salda za 1,72 milijarde eura u odnosu na kraj 2023. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja smanjio s minus 22 posto BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2023., na minus 23,8 posto BDP-a.

FOTO: Pixabay

Rast bruto inozemnog duga, ali smanjen udio u BDP-u

Bruto inozemni dug na kraju prvog tromjesečja iznosio je 64,9 milijardi eura ili 83,7 posto BDP-a, što je za 900 milijuna eura više, ali i  0,7 postototnih bodova BDP-a manje nego na kraju 2023. godine.

Stigla je nova sjajna vijest za Hrvatsku: Rastemo u možda najbitnijem području

Inozemni dug koji ne uključuje HNB (70,9 posto ukupnog bruto inozemnog duga) veći je u odnosu na kraj 2023. za 1,82 milijarde eura tj. povećao se za 1,1 postotni bod kad se promatra omjer duga i BDP-a.