ne ide pa ne ide

Triput poništena odluka Porezne uprave o pobjedniku na javnom natječaju, donosimo o kome je riječ

Autor

Darko Markušić

Porezna uprava Ministarstva financija već punih godinu dana ne uspijeva završiti javni natječaj za održavanje EU sustava. EU sustavi koji su predmet nabave u ovom otvorenom postupku javne nabave su VIES, VAT Refund, VoeS, Mini-One-Stop-Shop (MOSS) i SIDEIS. Riječ je o sustavima vezanima prvenstveno za razmjenu informacija o PDV-u, odnosno povratu PDV-a (VIES i VAT Refund), PDV-u na elektroničke usluge (VoeS), čije je uvođenje bio preduvjet hrvatskog pristupanja Europskoj uniji.

27.03.2018. u 19:22
Ispiši članak

Njih je kasnije, 2015., zamijenio MOSS, dok je SIDEIS sustav za razmjenu informacija o dohotku od štednje u obliku isplaćenih kamata. Svi sustavi su uvedeni u okviru projekata financiranih iz pretpristupnih fondova Europske unije, a pomaže Poreznoj upravi u otkrivanju PDV prijevara kakva je, primjerice, nedavno otkrivena o čemu je pisao i portal Direktno, a u koju je primjerice uključena i tvrtka Ivan Zak d.o.o., u formalnom vlasništvu Ane Volarić, sestre jastrebarskog pjevača Ivana Volarića Zaka.

Posao vrijedan gotovo osam milijuna kuna

Riječ je o poslu procijenjene vrijednosti gotovo osam milijuna kuna, bez poreza na dodanu vrijednost, a s odabranim ponuditeljem Ministarstvo financija kojem je na čelu Zdravko Marić trebalo je zaključiti okvirni ugovor o suradnji na rok od dvije godine.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) treći put je već poništila odluku Porezne uprave Ministarstva financija kojom je odabrana ponuda zajednice ponuditelja tvrtki Dekod d.o.o i Serengeti d.o.o. iz Zagreba. Tvrtka Dekod široj javnosti, inače, poznata je po internetskoj prodaji ulaznica.

Na natječaj su pristigle, inače, dvije ponude. Zajednička ponuda Dekoda i Serengetija vrijedna je 6,875 milijuna kuna s PDV-om (5,5 milijuna kuna bez PDV-a), dok je IBM Hrvatska za održavanje ovih sustava tražio gotovo 9,9 milijuna kuna s PDV-om (7,92 milijuna kuna bez PDV-a) ili tri milijuna kuna više.

Prva odluka o odabiru donesena je 14. srpnja 2017., a DKOM je nakon žalbe IBM-a istu poništio 30. kolovoza 2017. i vratio Poreznoj upravi na ponovno postupanje. Porezna je uprava je ponovno 4. listopada 2017. izabrala istu ponudu i ponovno je IBM Hrvatska uložio žalbu i 24. studenoga 2017. odluka o odabiru je poništena. Porezna uprava je i treći put prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, a na temelju cijene kao jedinog kriterija za odabir ponude, izabrala Dekod i Serengeti 27. prosinca. IBM Hrvatska se ponovno žalio i 28. veljače DKOM je i treći put poništio izbor Porezne uprave i vratio ga na ponovno postupanje.

Ponudbenu dokumentaciju proglasili tajnom

Porezna uprava IBM-u tako po treći put mora nadoknaditi i troškove žalbenog postupka u iznosu od 45.781,25 kuna, što je ukupno više od 137 tisuća kuna.

Prvi put odluka i izboru Dekoda i Serengetija poništena je jer je dio ponudbene dokumentacije proglašen poslovnom tajnom, tako da drugi zainteresirani nisu mogli provjeriti istinitost dokumentacije kao ni potvrde o uredno izvršenim ugovorima za slične projekte. Isto tako, nisu bili dostavljene ni potvrde za sve odgovorne osobe o nekažnjavanju.

Druga odluka Porezne uprave o odabiru iste zajednice ponuditelja ponovno je poništena jer su dijelovi ponudbene dokumentacije nepropisno označeni poslovnom tajnom, unatoč ranijoj odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Sada se radilo upravo o dokumentaciji koja je trebala dokazati nekažnjavanje odgovornih osoba, ali kao i ranije i o dokumentaciji o izvršenju ugovora za slične projekte.

Povezanost s Čabrajićem i Milanovićevim bratom

DKOM nije kao argument za poništenje natječaja uvažio argumente koje je dodatno iznio IBM Hrvatska, a koji bacaju dodatno negativno svjetlo na cijeli javni natječaj ako bi se pokazali točnim. Te argumente o sukobu interesa, prema tumačenju DKOM-a, IBM Hrvatska je trebao ranije iskoristiti i uložiti žalbu na ponudbenu dokumentaciju. Naime, u žalbi se navodi kako je Porezna uprava propustila navesti kako je u sukobu interesa s tvrtkom Avicena Software d.o.o. čiji je suvlasnik i direktor Hrvoje Čabrajić, suprug Martine Čabrajić, predstavnika naručitelja, osobe uključene u provedbu projekta tj. osobe koja može utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave, a koja je povezana sa zajednicom ponuditelja čiju ponudu je Porezna uprava odabrala.

Čabrajić je, inače, bivši suvlasnik Pismohrana servisa koji se ranije spominjao i u aferama povezanima s Poreznom upravom i bratom bivšeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića - Krešimirom Milanovićem. Čabrajić je, kako je ranije pisao Direktno, znao prijetiti drugim poduzetnicima i pozivati se upravo na poznanstvo s obitelji Milanović, dok je njegova supruga za mandata Slavka Linića napredovala u Poreznoj upravi do razine pomoćnice ravnateljice, odnosno kasnije voditeljice Sektora kadrovskih, financijskih i pravnih poslova.

Isto tako, navodi se i kako je u potencijalnom sukobu interesa i direktor Dekoda Zoran Loew, inače izvršni direktor i zastupnik Udruge poreznih obveznika Lipa, a čiji su interes niži porezi, manji državni aparat, transparentnost i efikasnije trošenja novca poreznih obveznika te njihovo zastupanje.

I treći put odluka o odabiru istih tvrtki srušena je rješenjem Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave jer je ponovno dio ponudbene dokumentacije Dekoda i Serengetija proglašen poslovnom tajnom. Uvidom u ponudbenu dokumentaciju, nadalje, utvrđeno je da svi priložene potvrde o ranijim poslovima izabranog ponuditelja nisu vjerodostojne, te da je Porezna uprava propustila utvrditi točnost cjelokupne priložene dokumentacije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.