TRIBINA Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj ima veliki prostor za daljnji rast

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević podsjetila je da je 2015. donesena "Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj" te da su osigurana financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda, iz kojeg se crpi najveći dio od 270 milijuna kuna koja su strategijom predviđena.

Prošle godine je objavljen i prvi natječaj, trenutno je 18 projekata u provedbi, a njihova je vrijednost 10 milijuna kuna.

Kao projekte i natječaje koji se planiraju u ovoj godini navela je primjerice "Jačanje poslovanja za društveno poduzetništvo - faza I.",  koji će biti objavljen do kraja ožujka, a planiran je u sklopu Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020." i vrijedit će 40 milijuna kuna. 

Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) je, pozivajući se na trenutno dostupne podatke, izvijestila da u Hrvatskoj na području društvenog poduzetništva djeluje 90 aktera, taj broj smatra premalim, a potencijal puno većim. 

Osim pojedinaca, razvoju društvenog poduzetništva je potreban jači institucionalni poticaj, ne samo u smislu strateških dokumenata i deklarativne spremnosti za veću implementaciju ovog vida poduzetništva u ekonomiji, već doista i na politike koje će pratiti jednu takvu odluku, poručila je Kosanović, kazavši da određene segmentarne politike koje su se do sada provodile nisu polučile ciljeve. 

Teo Petričević, direktor ACT Grupe, zajednice društvenih poduzetnika iz Čakovca, ustvrdio je da je socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj u ranoj fazi razvoja te da postoji definitivna potreba za revizijom strategije iz 2015. godine. "Unatrag gledano, ona je bila vrlo dobro definirana, skrojila je mjere i aktivnosti potrebne u tom trenutku, no danas nešto od toga više ne treba ili ne odgovara", kazao je. 

Također, financijske institucije su još poprilično zatvorene prema takvom vidu poduzetništva, tržište društvenih investitora je nerazvijeno, nedostaje fizičkih prostora za inkubaciju, nisu razvijeni obrazovni programi, nedostaju strukturirani programi za voditelje i menadžere takvih poduzeća, a Petričević kao jedan od problema navodi i da su društveni poduzetnici još uvijek dosta zatvoreni za suradnju s poslovnim sektorom.

Predsjednica Udruge za rehabilitaciju i edukaciju Visoki jablani Mihaela Jović Karešin predstavila je projekt "RePlast 3D", koji se provodi u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Splitu, odnosno timom profesora Nevena Šerića, kao i zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Cilj mu je baviti se reciklažom plastike, odnosno proizvodnjom filamenta, to jest plastičnih niti za 3D printere. Partner projekta je i Grad Knin, gdje je uspostavljen testni pogon, a projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Gradonačelnik Knina Marko Jelić ustvrdio je da gradovi i jedinice lokalne samouprave imaju veliki interes za društveno poduzetništvo, jer njegov razvoj na neki način predstavlja i socijalnu mjeru. Naveo je da iz aspekta Knina potrebu za društvenim poduzetništvom nemaju samo ljudi s tjelesnim invaliditetom, već i ostale skupine, poput starijih od 50 godina, neobrazovani i žene.