'Trebamo uvoziti obrazovaniju radnu snagu, iseljeni Hrvati se mogu vratiti jednog dana!'

U idućoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih. Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a od toga na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270. Novina je 300 dozvola za IT sektor.

Problem postoji u svim sektorima

Gotovo se svi sektori u hrvatskom gospodarstvu žale na deficit radne snage, pogotovo sektori turizma i građevinarstva. Turistički djelatnici su se već ove sezone jadali kako je primjetan veliki nedostatak radnika u špici godine te kako bi s ovim tempom iseljavanja moglo lako dogoditi da sljedeću sezonu dočekamo bez radnika.

Poseban problem predstavlja i veliko iseljavanje iz Hrvatske koje se događa od liberalizacije kretanja radne snage nakon ulaska u Europsku Uniju. Dijelovi Hrvatske gube mlado i radno aktivno stanovništvo pa će u budućnosti to biti najozbiljnija prepreka investicijama. No, isti problem postoji i u susjednim državama te državama gdje su plaće niže nego kod nas. Postoji veliki problem i kod potencijalne radne snage iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Bugarske zato što i oni u većoj mjeri idu na Zapad. 

U javnosti se spominjalo par mogućih rješenja uvoza radnika. Spominjali su se sporazumi s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom, čiji radnici već sada u većoj mjeri sudjeluju na tržištu radne snage u Europskoj uniji te uvoz radnika s Filipina kako je predložio počasni konzul te države u Hrvatskoj Davor Štern.

Sindikati se protive uvozu radne snage

Sindikatima je odobravanje radnih kvota u ovako velikom broju sporno jer smatraju da je velik broj hrvatskih građana nezaposlen ili radi pod teškim uvjetima te je stoga nevjerojatno da Hrvatska u tim uvjetima uvozi ogroman broj radnika. Ministar Pavić je najavio u sljedećih par mjeseci akciju u kojima će se aktivno nuditi posao na Zavodu za zapošljavanje i s time provjeriti tko je zaista zainteresiran za posao.

Državni dužnosnici su više puta rekli kako je prvenstveni cilj aktivirati radnu snagu, a kvote bi služile za nadomještavanje eventualnih većih rupa. Sve više se i financiraju programi prekvalifikacija i jačanja strukovnog obrazovanja u područjima koja su kritična na tržištu.

Uz plaće mora rasti i produktivnost

Radnici koji odlaze iz Hrvatske ili ne žele prihvatiti posao koji im se nudi preko HZZ-a, često ističu kako su radni uvjeti loši, a plaće izuzetno male. Vlada je ovaj tjedan donijela uredbu o povećanju minimalne plaće u iznosu pet posto kako bi se plaće u niskokvalificiranim zanimanjima poboljšale. 

Ekonomski analitičar i konzultant Damir Novotny je za Direktno komentirao pokušaje jačanja tržišta radne snage u Hrvatskoj i povećavanje minimalne plaće.

"Povećavanje plaća je važno jer više plaće stvaraju veću kupovnu moć pučanstva. Stvara se ciklus potrošnje koji pozitivno utječe na ekonomiju", rekao je Novotny, ali je i upozorio da povećanje plaća mora biti posljedica rasta sveopće produktivnosti. Ako povećanje plaća nije posljedica rasta produktivnosti onda će posljedica biti inflacija i postupno smanjivanje plaća u budućnosti, kao što smo doživjeli više puta u zadnjih par desetljeća.

Novotny smatra kako je povećanje produktivnosti usko vezano s tržištem radne snage, jer u suvremenim ekonomijama nove tehnologije uz kvalitetnu radnu snagu najviše utječu na povećanje produktivnosti.

"Treba biti usmjeren prema tercijarnom sektoru. Moramo uvoziti kvalitetnu obrazovanu radnu snagu, temeljenu na znanju, a ne na jednostavnim poslovima", istaknuo je ekonomski analitičar i dodao da se moramo ugledati na zemlje poput Češke.

Treba se usmjeriti na obrazovaniju radnu snagu

Na pitanje što misli o uvozu građevinaraca u Hrvatsku odgovara kako se upravo radi o primjeru velikog uvoza radne snage koje neće imati bitniji utjecaj na investicije: "Hrvatska nikad neće biti građevinska sila, kao u 70-im i 80-ima, kad je radilo više od sto tisuća ljudi u tom sektoru". Dodao je i da moramo vidjeti koliko naših građevinskih radnika radi u inozemstvu jer sve naše građevinske tvrtke šalju radnike u inozemstvo. Smatra kako se radi o jednostavnim zanimanjima i jeftinijim radnim mjestima koje ne utječu toliko pozitivno na ekonomiju, jer će vjerojatno uvezeni radnici iz Bosne i Hercegovine biti poslani na gradilišta u Njemačku i na tome će se zarađivati.

"Svjedoci smo velikih investicija u turizmu, podiže se kvaliteta usluga. Grade se hoteli s 4 ili 5 zvjezdica, kampovi. Treba nam obrazovana radna snaga jer dolaze kvalitetniji gosti s većom platežnom moći", napomenuo je Novotny i dodao kako je u tim sektorima nisko zastupljena obrazovana radna snaga, pa smo zbog toga najlošiji u Europskoj uniji.

Iseljeni Hrvati se možda budu vraćali

Novotny kaže da se ne može složiti u potpunosti sa sindikalnim zahtjevima, ali ne može niti sa zahtjevima poslodavaca, jer se modeli poslovanja moraju promijeniti. Moramo se također usmjeriti na razvoj ljudskih potencijala, ali i dopustiti fleksibilnije tržište rada.

"Iseljavanje se događalo i u drugim zemljama Istočne Europe. Otišlo je puno ljudi, ali ih se dosta i vratilo nakon što su porasle plaće i uvjeti rada. Pogledajte primjere Češke i Poljske", pojasnio je Novotny razliku između nas i drugih država i dodao kako je jedna od glavnih razlika većeg iseljavanja iz Hrvatske geografija: "Hrvatska je blizu Beča i Münchena i Hrvati se lako integriraju u tim državama". 

Na kraju je zaključio kako bi se i kod nas mogao dogoditi reverzibilan proces kao i u Češkoj, gdje su se domicilni stanovnici vraćali nakon par godina zbog boljih uvjeta, ali i gdje ljudi dolaze tražiti posao sa svih kontinenata.