Na svakih 77 stanovnika Hrvatske posluje jedna udruga: Najviše ih se bavi sportom, a neki zgrću milijune eura

To Hrvatsku svrstava u sam vrh europskih, ali i svjetskih država prema broju subjekata civilnog društva.

Kako ističu Munir Podumljak i Sandra Gajić iz Partnerstva za društveni razvoj “u Studiji koja podržava procjenu utjecaja na prekogranične aktivnosti udruga, koristeći podatke Eurostata za 2022. godinu o omjeru broja udruga i stanovnika, odnos broja udruga po stanovniku za Hrvatsku iznosi 0,014, što na stavlja na sami vrh uz Estoniju (0,032), Francusku (0,019), Dansku (0,017), Finsku (0,019), Švedsku (0,015) i Austriju (0,014). Sve ostale zemlje članice Europske unije, imaju manji odnos, na primjer Nizozemska (0,007), Njemačka (0,007) ili Španjolska (0,006)”.

S druge strane, u Vladinom Uredu za udruge tvrde da se Hrvatska tu bitno ne razlikuje od drugih europskih zemalja, već se prema broju stanovnika nalazi “u prosjeku zemalja članica EU”.

FOTO: Marko Prpić/PIXSELL

Zaposlenih gotovo 18 tisuća

I dok civilno društvo, kako doznajemo službeno zapošljava gotovo 18 tisuća ljudi, iz Vladinog Ureda za udruge tvrde da ih je oko 17.500.

“Podatke o prihodima i zapošljavanju u udrugama, kao najbrojnijim organizacijama civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, možemo dobiti iz financijskih izvještaja koje, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, od svih neprofitnih organizacija u Hrvatskoj prikuplja, obrađuje i, putem Registra neprofitnih organizacija, javno objavljuje Ministarstvo financija. Sukladno podacima iz izvještaja za 2023. godinu, predanih od strane 27.186 udruga, prosječan broj zaposlenih u udrugama iznosi gotovo 17.500 osoba. Valja napomenuti kako se ovdje radi o broju osoba zaposlenih putem ugovora o radu što je i dalje, obzirom na većinski projektno financiranje aktivnosti udruga u RH, vrsta ugovora koji se u neprofitnom sektoru upotrebljava rjeđe ili barem jednako kao ugovor o djelu, odnosno autorski ugovor. Iako zasigurno postoji određeni broj udruga koje nisu ispunile svoju obvezu predaje godišnjih financijskih izvještaja, potrebno je naglasiti kako udruge – koje u prethodnoj godini nisu imale aktivnosti po bankovnom računu – mogu sukladno spomenutom propisu dati Izjavu o neaktivnosti. Ured za udruge ne raspolaže podatkom o broju takvih udruga”, pojašnjavaju u Vladinom Uredu za udruge.

Najveći broj udruga pokriva sportske djelatnosti. I tu naravno ima svega, od onih koje jedva preživljavaju do Dinama ili Hrvatskog nogometnog saveza koji ostvaruju milijunske prihode iz drugih djelatnosti. Upravo je to i jedan od problema koji baca tamno svjetlo na neprofitni sektor, jer se tu "skrivaju" i oni koji ne bi trebali već bi mogli funkcionirati kao tvrtke i plaćati naravno veće poreze državi (nogometni klubovi).

“Imajući u vidu da se udruga može svojim statutom opredijeliti da djeluje u jednom ili više područja djelovanja u Registru udruga mogu se vrlo brzo i jednostavno pretražiti podaci o područjima djelovanja udruga koja su definirana Klasifikacijom djelatnosti udruga. Tako je prema područjima djelovanja najveći je broj udruga u sportu 13.540, u kulturi i umjetnosti je 9906 udruga, u obrazovanju, znanosti i istraživanju je 6871 udruga, te u socijalnoj djelatnosti 5875 udruga”, naglašavaju u Vladinu Uredu za udruge kojem je na čelu ravnateljica Helena Beus.

Prema najnovijim podacima broj sportskih udruga je čak i veći. Sredinom rujna bilo ih je 13.558, iz kulture i umjetnosti 9918, dok ih se socijalnim djelatnostima bavilo 5886. Kako mnogi politički akteri često tvrde kako u Hrvatskoj ima previše udruga koje se bave braniteljima i njihovom resocijalizacijom ili ostvarenjem njihovih prava, provjerio sam i njihov broj - takvih je udruga 1720.

Civilno društvo od SAD-a do Bugarske...

Kakva je situacija u drugim zemljama? U SAD-u, s kojim se ne volimo pretjerano uspoređivati, dominiraju udruge za resocijalizaciju bivših zatvorenika, budući da država u cijelosti osigurava i brine za prava ratnih veterana.

Podaci za europske države, s obzirom na različite godine službenih izvora statističkih podataka, nisu do kraja usporedive, ali s obzirom na broj stanovnika Francuska ima najveći broj udruga (1,3 milijuna), slijede Njemačka (više od 603 tisuće udruga) i Španjolska (150 tisuća udruga). Za Maltu nedostaje podataka, a vrlo malo ih je i na Cipru Razloge za to treba tražiti u izuzetno povoljnom poreznom poslovnom okruženju, pa mnogi socijalne aktivnosti obavljaju radije preko tvrtki (off shore zone).

Sličnosti s Francuskom

Prema broju stanovnika i veličini te povijesnom razvoju Hrvatskoj usporediva Slovačka ih ima također više od 50 tisuća.

Zanimljivo je da u Francuskoj gotovo četvrtina udruga se kao i u Hrvatskoj bavi sportskom djelatnosti, dok je u Italiji taj postotak i veći (70 posto) ali u nešto širem smislu, bave se i djelatnostima kulture, sporta i rekreacije. Najveći broj udruga i u Austriji se odnosi na sportsku djelatnost (oko 20 posto), kao i u Sloveniji njih 35 posto.

Donacije su glavni izvor sredstava udrugama

U Danskoj među aktivnostima dominiraju socijalne udruge (40 posto), Belgiji (23 posto), kao i, primjerice, Njemačkoj (usluge skrbi).

U Irskoj se čak trećina udruga bavi djelatnostima obrazovanja, odnosno više od 50 posto socijalnim aktivnostima. U Bugarskoj pak među udrugama prevladava djelatnost obrazovanja (34 posto), a u Češkoj, Španjolskoj i Grčkoj udruge s područja kulture.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

**Tekst je nastao u okviru projekta "Proračunske pijavice ili posljednje utočište deprivilegiranih" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz "programa poticanja novinarske izvrsnosti".