Svaka treća neprofitna organizacija prestala s radom: Donacije glavni izvor sredstava

Cijeli sektor civilnog društva posljednjih godina u Hrvatskoj je dosta narastao. Prema najnovijim službenim podacima Ministarstva financija (rujan 2024.) ukupno je u Registru neprofitnih organizacija upisano 49.667 neprofitnih organizacija. Od toga broja 40.761 ih je aktivno, a 8906 je neaktivnih neprofitnih organizacija.

Sam pojam neprofitnih organizacija širi je od samog pojma udruga. Naime, Ministarstvo financija zaduženo je za normativno uređenje računovodstva neprofitnih organizacija te za vođenje Registra neprofitnih organizacija u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

Obveznici primjene toga Zakona, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, jesu domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Sukladno stavku 2. članka 2. odredbe ovog Zakona u smislu vođenja poslovnih knjiga i upisa u Registar neprofitnih organizacija primjenjuju se i na političke stranke.

FOTO: Pixabay

Kolač od 2,3 milijarde eura

Dakle, tako široko definirane neprofitne organizacije bitno su šire od onoga što se klasično podrazumijeva pod neprotitnim udrugama.

Prema Ministarstvu financija neprofitne organizacije (koje vode dvojno računovostvo) u 2023. godini ostvarile su ukupno gotovo 2,3 milijarde eura prihoda, od čega čak trećinu čine donacije kao glavni izvor njihova financiranja.

Oko 18 posto čine prihodi od prodaje roba i pružanja usluga, a oko 11 posto prihodi od članarine i članskih doprinosa. I svi zapošljavaju ukupno gotovo 23 tisuće ljudi, odnosno gotovo 43 tisuće volontera.

No pojam neprofitnih organizacija, kako ga vodi i tumači Ministarstvo financija, bitno je širi od onoga što klasično podrazumijevamo pod organizacijama civilnog društva. Stoga smo pravu sliku potražili i u drugim evidencijama i kod poznavatelja i glavnih protagonista civilnog društva.

Strah institucija od javnosti

Iako službeni odgovor na konkretna pitanja od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije do zaključenja ovog teksta još uvijek nismo dobili, iako je upravo ono zaduženo za vođenje Registra udruga, doznajemo kako je potkraj lipnja službeno u Hrvatskoj bilo registrirano 48.344 udruga, od čega 154 inozemnih.

Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa u Hrvatskoj je već obrisano 20.138 udruga, a u postupku brisanja je još njih 1770. Gotovo četvrtina udruga (12.871) ima sjedište na području Grada Zagreba, a više od polovice u postupku brisanja također se nalazi upravo u Zagrebu (950). Najviše obrisanih udruga je imalo sjedište u Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj I Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva pravosuđa, posluje i 337 zaklada, od čega je devet inozemnih.

Sredinom rujna, kako doznajemo, službeno je upisano 68.705 udruga, od čega je aktivnih udruga 46.248. Dakle, gotovo svaka treća je obrisana i prestala s radom. Prema ovogodišnjim rujanskim podacima obrisane su 20.692 udruge, a u postupku brisanja ih je još 1765.

Od ukupnog broja udruga inozemnih je 153.

Detaljniju sliku hrvatskog civilnog društva potražili smo i u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, u resornom Ministarstvu pravosuđa, ali i u Vladinom Uredu za udruge.

Lani ostvarili prihod od gotovo 1,5 milijardu eura

Na vlastito iznenađenje, najmanje podataka dobili smo od onih koji bi za te podatke trebali biti i zaduženi. Negdje smo naišli na šutnju (Ministarstvo pravosuđa), negdje na odugovlačenje i šture odgovore, tako da sam cijelu sliku stanja morao istražiti oslanjajući se na stručnjake, objavljene službene izvore, stručne radove i saznanja samih istaknutih protagonista civilnog društva.

Prema podacima Vladina Ureda za udruge početkom rujna u Registru udruga Republike Hrvatske, kao javnoj i pretraživoj bazi podataka registrirano je 48.157. udruga. Ovaj broj obuhvaća aktivne udruge i udruge u postupku prestanka rada.

Prema njihovim podacima, aktivnih je ukupno 46.392 udruga, dok je 1765 udruga u postupku prestanka rada. U Registru udruga brisane su 20.962 udruge.

U Registru stranih udruga RH upisano je 213 stranih udruga. Od ovog broja aktivna je 153 udruga, a 60 je u postupku prestanka rada.

"Sukladno analiziranim podacima iz financijskih izvještaja, prihodi udruga u 2023. godini iznosili su 1.456.465.888,69 eura", ističu iz Vladina Ureda za udruge.

"Iz spomenutih financijskih izvještaja, vidljivo je kako su glavni izvori prihoda, odnosno primitaka, udrugama u Republici Hrvatskoj javni izvori, odnosno, državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne samouprave te sredstva javnih trgovačkih društava, bilo da se radi o natječajima za financiranje njihovih projekata i programa, ili se radi o izravnih transferima pojedinim udrugama kojima je zakonom prenesena određena javna ovlast (npr. Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatski crveni križ, vatrogasne zajednice i društva…). Na drugom mjestu izvora prihoda kod većih organizacija nalaze se prihodi od prodaje roba i usluga, u smislu gospodarske aktivnosti udruga, dok su kod manjih organizacija to primici od članarina. Podsjećamo da se udruge mogu registrirati i za obavljanje gospodarskih djelatnosti pod uvjetom da višak prihoda nad rashodima ulažu u daljnji razvoj i provođenje aktivnosti koje doprinose njihovim, statutom propisanim ciljevima. Činjenica da višak prihoda ne raspodjeljuju među članovima, odnosno osnivačima čini takve udruge i dalje dijelom neprofitnog sektora, no u slučaju kada porezna uprava procijeni da je riječ o tržišnoj utakmici, udruga može postati obveznik poreza na dobit kao i svaki drugi gospodarski subjekt", pojašnjavaju iz Vladina Ureda.

Sredstva iz državnog proračuna najmanje se kontroliraju

Prema podacima za 2019. godinu udruge su zapošljavale gotovo 18 tisuća osoba, a u strukturi prihoda čak 45 posto im čine donacije, ističe Munir Podumljak, antikorupcijski stručnjak i izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj, te pojašnjava kako se prihodi od donacija odnose na sve javne izvore na nacionalnoj i lokalnim razinama (državni proračun, proračune županija, Grada Zagreba, gradova i općina), prihode od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, prihode od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba, kao i prihode od građana i kućanstava.

Prema zastarjelim, ali javno objavljenim, podacima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske ukupni prihodi za udruge u 2019. godini iznosili su 940.094.278 eura. No s obzirom na značajan priljev EU sredstava i brojne projekte ta je brojka bitno veća (prema nekim procjenama i za 50 posto).

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

**Tekst je nastao u okviru projekta "Proračunske pijavice ili posljednje utočište deprivilegiranih" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz "programa poticanja novinarske izvrsnosti".