Sukob na Bliskom istoku mogao bi skupo koštati Europu: 'Postoji prilika za Rusiju'

Kako piše Politico, pošiljke nafte i plina uglavnom su prestale stizati iz Perzijskog zaljeva tijekom vikenda nakon američko-izraelskih napada na Iran. Osim toga, iranske snage upozorile su brodove da ne prolaze kroz uski Hormuški tjesnac. To neće imati neposredan utjecaj na Europu jer većina nafte i plina koji prolaze kroz Hormuški tjesnac - što čini oko 20 posto globalne trgovine naftom - ide u Aziju.

Međutim, gušenje ponude i dalje će poticati rast globalnih cijena, rekli su analitičari, a to bi imalo izravan utjecaj na Europu. Referentna cijena sirove nafte Brent porasla je za više od devet posto u ponedjeljak ujutro na gotovo 80 dolara po barelu, što je najviša razina od lipnja prošle godine. "Svaki poremećaj u Hormuškom tjesnacu izazvao bi trenutne skokove cijena koji bi pogodili Europu bez obzira na njezin ograničeni fizički uvoz", istaknuo je Simone Tagliapietra, viši suradnik u think tanku Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu.

O potencijalno zatvaranju ovog tjesnaca raspravljali su i diplomati EU-a u Bruxellesu u nedjelju. Tagliapietra pojašnjava da bi dugotrajni sukob doveo do smanjenja zaliha, ograničenja logistike te bi mogao opasno zaoštriti globalne bilance nafte i plina - s puno težim utjecajem na cijene energije. Ako se velike količine nafte i plina koje teku kroz Hormuški tjesnac ozbiljno poremete, postoji rizik od preuređenja trgovinskih odnosa, kao što se dogodilo nakon ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine.

FOTO: AFP

'Kriza će se produbiti ovisno o duljini rata'

"Kriza će se produbiti ovisno o duljini ovog rata. Ako se situacija riješi za jedan ili dva tjedna ili čak mjesec dana, posljedice će biti puno manje", rekla je Ana Maria Jaller-Makarewicz, glavna analitičarka za energetiku u Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu. Ali ako, poput rata u Ukrajini, potraje godinama, posljedice za Europu mogle bi biti značajne. Jan Rosenow, profesor energetske i klimatske politike na Sveučilištu Oxford, naglašava da Europa većinu svoje energije iz drugih zemalja, a ovakvi događaji, poput sukoba na Bliskom istoku, pokazuju koliko je to problematično i rizično. "Strukturno rješenje mora biti obnovljiva energija proizvedena u Europi, elektrifikacija i poboljšanje učinkovitosti gospodarstva."

OPEC+ je u nedjelju najavio da će u travnju povećati proizvodnju nafte za 206.000 barela dnevno, što bi potencijalno moglo smanjiti rizik od naglog porasta cijena. No, Jorge León, voditelj geopolitičke analize u Rystad Energyju, smatra da to neće riješiti problem izvlačenja nafte iz Zaljeva. Latvijski ministar energetike Kaspars Melnis pak ističe da je trenutačna situacija drugačija nego 2022. kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. "Trenutno ima previše nepoznanica. Prvi i najvažniji razlikovni element jest taj što zemlje EU-a imaju rezerve koje im omogućuju izgradnju dugoročne strategije."

Zemlje članice EU-a imaju rezerve nafte za hitne slučajeve koje će trajati 90 dana. Međutim, neke susjedne europske zemlje, posebno na Balkanu i u istočnoj Europi, teško su ispunile taj cilj, navode za Politico dvije osobe upoznate s ovim pitanjem. Prema službenim podacima EU-a, EU trenutno uvozi većinu svoje nafte iz SAD-a, Norveške, Kazahstana i Libije, pri čemu se ništa ne prevozi kroz Hormuški tjesnac. Saudijska Arabija i Irak, zelje koje izvoze tom rutom, čine samo oko sedam posto, odnosno pet posto europskog uvoza nafte u trećem tromjesečju 2025.

FOTO: Giuseppe CACACE / AFP

'Trenutak panike za Europu'

Nadalje, EU dobiva 60 posto svog ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, a slijede Alžir i Rusija. Proizvođač sa sjedištem u Zaljevu, Katar, drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a, isporučio je samo oko šest posto europskog LNG-a u trećem tromjesečju 2025. No, to će se vjerojatno promijeniti. EU je već u procesu odvikavanja od ruske nafte i plina te je Unija sve više zabrinuta da je njezina rastuća ovisnost o SAD-u kad je u pitanju LNG plin rizična jer su odnosi EU-a i SAD-a ranije ove godine dosegli najnižu razinu.

"Mislim da to stvara trenutak panike za Europu. Ove probleme smo imali prije četiri godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu. No, ovaj put nismo zabrinuti samo zbog Rusije, već i zbog Katara, SAD-a... pa mislim da smo sada, budući da smo povećali ovisnost o drugim izvorima, povećali i svoju ranjivost", istaknula je Jaller-Makarewicz. Katar je drugi najveći proizvođač ukapljenog prirodnog plina (LNG) na svijetu. No, ako se ograniči katarski izvoz, od toga bi mogla profitirati Rusija. "Mogli bismo vidjeti i kako ruska energija teče u druge zemlje. Mogla bi postojati prilika za Rusiju ako se zaustavi ovaj katarski LNG."

Štern upozorio Plenkovića što slijedi u Hrvatskoj: 'Država ovo odmah treba napraviti'

Poljska već ovisi o Kataru za 20 posto svoje opskrbe LNG-om, ali je umanjila rizike. "Ako dođe do poremećaja u isporukama iz Katara, nedostajuće količine kupit će se na slobodnom tržištu. Stoga sigurnost opskrbe LNG-om u Poljskoj nije ugrožena", rekao je Grzegorz Łaguna, zamjenik ravnatelja u odjelu za komunikacije poljskog Ministarstva energetike.