Studenti i volonteri kao aktivni pokretači društvenih promjena

Želja im je povezati visokoobrazovne ustanove s organizacijama civilnog društva, kako bi metoda društveno korisnog učenja studentima postala svakodnevna mogućnost. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i traje 17 mjeseci, a započeo je u ožujku ove godine. Partneri na projektu su Pravni fakultet i Centar za socijalnu skrb Zagreb. Više o samom projektu i reakcijama studenata otkrila je Ana Maria Mihinica, voditeljica projekta.

“Društveno korisno učenje ono je što često nedostaje studentima kako bi s fakulteta izašli kao profesionalci s konkretnim vještinama za rad. Kroz projekt koji provodimo, studenti i volonteri postaju aktivni pokretači društvenih promjena te dobivaju iskustvo rada u svojem zanimanju tijekom studija. Praktično iskustvo u osmišljavanju i provođenju istraživanja, kreiranje i provođenje rješenja za određene probleme u društvu, samo su neke od kompetencija koje ovaj projekt pruža”, rekla je Ana Maria za Generaciju.

Ova metoda učenja, dodala je, stavlja studente na tržište rada, daje znanje o funkcioniranju društva i svih njegovih sastavnica te stvara konkretne promjene u lokalnoj zajednici – tamo gdje živimo i želimo opipljive promjene.

“Tako će mala skupina aktivnih pojedinaca problem u lokalnoj zajednici riješiti vlastitim snagama, a zatim s konkretnim znanjima, vještinama i stvarnim iskustvom krenuti u ostvarenje svojih snova, ovoga puta utemeljenima na stvarnosti u kojoj su se prepoznali kao kreatori i nositelji promjena”, naglasila je Ana Maria.

Ova magistrica socijalnog rada, još u vrijeme upisa na fakultet, sa samo 18 godina imala je jasnu viziju – željela je promijeniti svijet.

“Svi će pomisliti da sam idealist, sanjar iz nekog drugog svijeta. No, kao i mnogi, vjerovala sam da fakultetom dolazim do promjena koje želim vidjeti u svom društvu. Realnost me, ipak, u nekom trenutku ulovila i shvatila sam da je za tu promjenu potrebno nešto više”, ispričala je Ana Maria i dodala kako su tijekom studiranja prakse često obavezne, no još češće one ne daju potrebna znanja i kompetencije koje su potrebne mladom čovjeku za tržište rada. Društveno korisno učenje je upravo suprotno.

“Kroz takvu metodu rada sa studentima, studente se potiče da istraže probleme u lokalnoj zajednici te da osmisle projekt kako bi ih riješili. Na taj način dobivaju konkretne vještine i iskustvo koje će moći kasnije iskoristiti."

Navela je i razloge zašto mladi danas odlaze iz Hrvatske.

“Mladi koji danas odlaze iz Lijepe naše često navode da ih fakultet ne priprema za tržište rada, nedostaje im praktičan rad i mogućnost primjene stečenog znanja. I tako se svi redom žalimo, sanjarimo i odlazimo…. A stvaran život? Tko će se za njega boriti i tko će ga stvoriti?”, upitala je i dodala kako postoje mladi koji su uočili problem neusklađenosti i tržišta rada s obrazovnim sustavom te su osmislili rješenje za studente.

Trenutno u projektu sudjeluje 62 studenata i volontera. Osim edukacije o društveno korisnom učenju, sudionici će napraviti konkretno istraživanje o potrebama korisnika socijalnih usluga.

“Na temelju dobivenih rezultata osmislit će potporne aktivnosti koje će na proljeće provesti s korisnicima te će napraviti zagovarački dokument s kojim će ići pred Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kako bi zagovarali promjene”, napomenula je ova mlada voditeljica projekta koja je dobila priliku da svoj san, zbog kojeg je upisala fakultet, i ostvari.

“Sretna sam što je toliko studenata prepoznalo vrijednost ovog projekta i odvažili su se sudjelovati u njemu sljedećih 17 mjeseci. Ova činjenica samo govori da mladi nisu lijeni i nemotivirani, nego su spremni uhvatiti prilike koje će im donijeti nova znanja i iskustva koja će i kasnije moći upotrebljavati”, zaključila je Ana Maria Mihinica.

Na samom kraju projekta bit će organizirane dvije javne debate i konferencije kojima će Svjetski savez mladih osvijestiti javnost o problemima korisnika socijalnih usluga.