Stručnjaci govore o održivom gospodarenju otpadom: 'U Beču imamo sjajan sustav'

O otpadu se često govori kao nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojemu dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.

Cilj konferencije je govoriti o 'tabu' temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti ‘za i protiv’, pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova (ali i gradova susjednih država kao i samih država) te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju ali i recikliranju otpada. Konferencija je namijenjena tvrtkama, jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, građanima, stručnjacima u ovoj problematici. Namijenjena je svim dionicima koji su na neki način u doticaju s otpadom.

Vlasnica Motus Medie Marija Dekanić uvodno se obratila uzvanicima. "Poštovani gradonačelniče Splita, državni tajnici, čelnici institucija, partneri i predstavnici medija, dobrodošli na prvu konferenciju Otpad 360. Prije više od dvije godine Motuis Media krenula je s otvaranjem tema kroz organizaciju konferencija. kao medijska kuća čija izdanja čitaju milijuni ljudi, odgovorni smo i za adresiranje ključnih problema, koji utječu ne samo na našu ekonomiju već i na društov u cjeini. Jedna od tih tema svakako je i otpad. Zapanjujuća je činjenica da svaki građanin Hrvatske svake godine generira 474 kilograma komunalnog otpada. Svi od velikih do malih gradova suočavaju se s izazovima zbrinjavanja ovih ogromnih količina otpada, koje su posljedica potrošačkog mentaliteta. Stoga, jedan od ključnih izazova leži iza potrošačkih navika i održivosti. Posebno želim zahvaliti udruzi Gradova, Republici Sloveniji i Danskoj, velika zahvala ide svim sponzorima i partnerima koji su prepoznali značaj ove teme", rekla je Dekanić.

FOTO: Direktno.hr

'Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika'

Nakon uvodnog obraćanja nekoliko riječi rekao je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša. "Očekujem kako će ovaj skup iznijedriti zaključke da napravimo korak naprijed. Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika, pa smo danas tu gjde jesmo. Ova tema važna je ne samo zato što nam rastu količine otpada i imamo nestašicu energenata. Hrvatska je unijela sve važne odrednice euroskih direktiva vezanih uz principe kružne ekonomije u kojoj bi otpad sutra trebao biti sirovina. Moramo pristupiti ovom problemu zdravorazumski, bez populizma i politike", rekao je Budiša prenosi Dnevno.

Iduće obraćanje održao je Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie. "Hvala na pozivu. Želim vam dobrodošlicu iz srca Beča. Jedan od razloga je to što imamo odličan sustav gospodarenja otpadom. Kakav je naš pristup gospodarenju otpadom? Uvijek imate sprječavanje otpada u hijerarhiji. Da smanjite količinu otpada, trebate smanjiti potrošnju. Nakon toga morate reciklirati. Zavirimo u povijest. Ako pogledamo komunalni otpad koji je nastao u Beču, sve što je proizvedeno završilo je na odlagalištu. Preostali otpad nije bio skupljen. Morate pronaći rješenja za tako veliku količinu otpada. Od 1980-ih skupljamo sve što se ne može reciklirati", rekao je.

FOTO: Direktno.hr

Tri panel rasprave

Uz nekoliko predavanja, na konferenciji će se održati i tri panel rasprave:

Energana – prilika ili prijetnja? – Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana ‘opasnija’ od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?

Čisti gradovi, sretni građani – Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu ‘čistoću’, a neki se bore s brojnim izazovima.

RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike – Najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale su iznimno ekološki svjesne i postale su predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.

Prijava na konferenciju

Rješavanje problematike biootpada u gradovima zahtijeva fokusiranje na smanjenje količine otpada koji se uopće generira, uz istovremeno poticanje recikliranja i ponovne upotrebe organskog materijala. Primjena načela smanji (reduce), recikliraj (recycle) i ponovno koristi (reuse);ključna je u ovom procesu, te zahtijeva aktivnu ulogu kako lokalnih zajednica tako i pojedinaca. Smanjenje (reduce) količine biootpada na samoj lokaciji nastanka može se ostvariti kroz edukacijske programe usmjerene na smanjenje otpada hrane.

Educiranje javnosti o planiranju obroka, kupovinu namirnica prema potrebi i pravilnom skladištenju hrane kako bi se produžio njezin rok trajanja može imati jako veliki utjecaj. Recikliranje (recycle) i ponovna upotreba (reuse) biootpada kroz inovativne tehnologije poput uređaja za kompostiranje također predstavlja važan korak prema smanjenju ovisnosti o centraliziranim sustavima upravljanja otpadom.

Ovi uređaji omogućavaju obradu biootpada direktno na mjestu nastanka, pretvarajući ga u organski materijal koji se može koristiti za proizvodnju energije ili kao kompost, smanjujući time potrebu za vanjskim odvozom i odlaganjem. Na kraju, potrebno je stvoriti sustav koji podržava i nagrađuje održivo ponašanje. Integriranjem ovih pristupa, gradovi mogu efikasno smanjiti problematiku biootpada, čineći urbane sredine čišćima, zdravijima i održivijima.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Plan konferencije

09:30 – 10:00: Kava dobrodošlice i registracija

10:00 – 10:05: Otvorenje i pozdravni govor domaćina

Marija Dekanić, direktorica, Motus Media grupa
Jasmina Džanović, suvlasnica, ZGRADOnačelnik.hr
10:10 – 10:15: Pozdravni i uvodni govor

Mirko Budiša, zamjenik direktora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
10:20 – 10:35: Prezentacija: Bečka energana – iskustvo

Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie
10:35 – 11:20: Panel rasprava: Energana – prilika ili prijetnja?

Pitanja iz publike

Aleksander Mirt, direktor, Energetika Celje
Karel Lipič, predsjednik, Zveza ekoloških gibanj Slovenije-ZEG
Viktor Simončič, nezavisni savjetnik za okoliš, Grevicon Consulting
Slaven Dobrović, profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije, FZOEU
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr
11:25 – 11:40: Prezentacija: Primjer dobre prakse – Slovenija

Bernarda Podlipnik, načelnica Sektorja za ravnanje z odpadki na Ministrstvu za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije
11:40 – 12:30: Panel rasprava: Čisti gradovi, sretni građani

Pitanja iz publike

Ivica Puljak, gradonačelnik, Grad Split
Marko Filipović, gradonačelnik, Grad Rijeka
Ivan Radić, gradonačelnik, Grad Osijek
Uskoro potvrda četvrtog panelista/predstavnika Grada Zagreba
Moderatorica: Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za medije

12:30 – 13:00: Pauza za kavu

13:00 – 13:15: 1 na 1 razgovor: Primjer dobre prakse – Danska

Ole Frijs-Madsen, veleposlanik, Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr

13:15 – 13:55: Panel rasprava: REuse, REduce, REcycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike

Pitanja iz publike

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša, FZOEU
Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa
Ivan Lukenda, direktor Zelene tehnologije
Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena

13:55 – 14:10: Osvrt i zaključak: Kružno gospodarstvo

Sonja Polonijo, savjetnica, Udruga gradova i Eko-Murvica

14:15: Zatvaranje događanja, ručak za uzvanike konferencije

Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove.Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Visoke inicijalne investicije u infrastrukturu za održivo gospodarenje otpadom mogu povećati troškove na kraću stazu, ali se te investicije mogu amortizirati kroz vrijeme,smanjujući dugoročne troškove.

Učinkovite tehnologije i prakse mogu smanjiti operativne troškove gospodarenja otpadom. Primjerice, povećanje stope recikliranja može smanjiti potrebu za novim sirovinama i energijom, što dovodi do ušteda. Edukacija i promjena svijesti kod građana i poduzeća također su ključne.Razumijevanje važnosti održivog gospodarenja otpadom i aktivno sudjelovanje u takvim praksama može znatno doprinijeti uspjehu ovih inicijativa.

Iako potpuni "zero waste" može biti teško postići, značajno smanjenje otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući. To zahtijeva zajednički napor građana, poduzeća i vlada, kao i spremnost na promjene u načinu života i poslovanja. Biootpad je veliki problem u gradovima. Ponajviše jer smrdi, a odvozi otpada nisu toliko česti (koliko bi se možda i htjelo i moglo). Koje je rješenje problematike biootpada?