EUROSTAT
Stopa nezaposlenosti u EU nepromijenjena, u Hrvatskoj blago pala
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji zadržala se u prosincu na najnižoj razini otkada je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečne podatke, dok je u Hrvatskoj blago pala i ponovo bila niža od prosjeka u eurozoni.
Prema podacima Eurostata, temeljenim na metodologiji ILO-a, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 28-članom EU iznosila je u prosincu 6,6 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u studenome.
Time se zadržala na najnižoj razini otkada je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečne podatke, navodi se u izvješću.
U prosincu 2017. godine iznosila je 7,2 posto.
Promjena u prošlogodišnjem prosincu nije bilo ni u eurozoni gdje se stopa nezaposlenosti zadržala na 7,9 posto, najnižoj razini od listopada 2008. godine.
U prosincu 2017. godine iznosila je 8,6 posto.
Bez posla je prema procjenama Eurostata u 28-članom EU u prosincu bilo ukupno 16,306 milijuna građana, od čega njih 12,919 milijuna u eurzoni.
U odnosu na studeni njihov je broj u EU i eurozoni smanjen za po 75 tisuća. U odnosu na isti mjesec prethodne godine manji je za 1,533 milijuna u EU, te za 1,174 milijuna u eurozoni.
Među zemljama EU-a najnižu je stopu nezaposlenosti u prosincu zabilježila Češka, od 2,1 posto. Slijede Njemačka s 3,3 posto, Poljska s 3,5 posto i Nizozemska s 3,6 posto.
Najviša je stopa nezaposlenosti zabilježena u Grčkoj, od 18,6 posto (u listopadu 2018.). Slijede Španjolska sa 14,3 posto i Italija s 10,3 posto.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u prošlogodiošnjem prosincu iznosila 7,7 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na studeni. Time je drugi mjesec zaredom bila niža od prosjeka u eurozoni.
Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu prema podacima europskog statističkog ureda bilo 137 tisuća građana, tri tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na isti mjesec godine ranije njihov je broj smanjen za 39 tisuća.
Hrvatska je ujedno ponovo bila među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, za dva postotna boda. Najveći je pad stope na godišnjoj razini zabilježen u Grčkoj, za 2,4 postotna boda.
Nezaposlenost mladih također stagnira
Stopa nezaposlenosti mladih u EU takđer se u prosincu zadržala na razini prethodnog mjeseca kada je iznosila 14,9 posto. U prosincu 2017. godine iznosila je 16,1 posto.
U eurozoni je u prosincu stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina iznosila 16,6 posto i također je bila nepromijenjena u odnosu na studeni. U prosincu 2017. godine iznosila je 17,8 posto.
Bez posla je u EU u prosincu bilo 3,365 milijuna mladih, od čega njih 2,391 milijun u eurozoni. Njihov je broj u EU u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjen za 249 tisuća, te za 141 tisuću u eurozoni.
Najnižu je stopu nezaposlenosti u toj dobnoj skupini u prosincu bilježila Češka, od 5,8 posto. Slijede Njemačka sa šest posto i Nizozemska sa 6,6 posto.
Najvišu je stopu nezaposlenosti mladih bilježila Grčka, od 38,6 posto (u listopadu 2018.). Slijede Španjolska s 32,7 posto i Italija s 31,9 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila 22,7 posto i smanjena je za 1,2 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.
Bez posla su u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca u Hrvatskoj bile 33 tisuće mladih, tri tisuće manje nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju Eurostatovi podaci.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.