EUROSTAT

Stopa nezaposlenosti u EU najniža od 2000., u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti iznosila 8,2 posto

Autor

mo/h

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji u rujnu ove godine iznosila je 6,7 posto, što je njezina najniža od siječnja 2000., pri čemu se Hrvatska nalazi među zemljama s najvećim padom te stope na godišnjoj razini. pokazuje izvješće Eurostata.

06.11.2018. u 07:43
Ispiši članak

U rujnu je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u EU iznosila 6,7 posto, spustivši se sa 7,5 posto u rujnu lani, dok je u odnosu na mjesec kolovoz ostala nepromijenjena, navodi se u izvješću europskog ureda za statistiku, objavljenom krajem prošloga tjedna.

Time je zabilježena najniža razina nezaposlenosti u EU od siječnja 2000. godine, kada su se počeli prikupljati mjesečni podaci.

U eurozoni je rujanska stopa nezaposlenosti iznosila 8,1 posto, pa je ostala nepromijenjena u usporedbi s mjesecom prije, dok je u odnosu na godinu ranije snižena za 0,8 postotnih bodova. Tako je ostala na najnižoj razini od studenoga 2008. godine, napominju u Eurostatu.

U rujna je u EU bilo nezaposleno 16,57 milijuna građana, od čega 13,15 milijuna u eurozoni, procjenjuje Eurostat. U usporedbi s kolovozom, broj nezaposlenih osoba smanjio se za 35 tisuća u EU, dok je u eurozoni povećan za 2.000.

U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, broj nezaposlenih smanjen je za 1,79 milijuna u EU, a u eurozoni za 1,31 milijun.

Među zemljama članicama EU, najnižu razinu nezaposlenosti u rujnu je zabilježila Češka, od 2,3 posto. Slijede Njemačka i Poljska, obje sa stopom od 3,4 posto. 

Najvišu razinu nezaposlenosti, pak, bilježe Grčka, 19 posto u srpnju prema posljednjim dostupnim podacima, i Španjolska, 14,9 posto.

Najveći pad nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježen je na Cipru, s 10,2 posto na 7,4 posto, a potom u Hrvatskoj, s 10,5 na 8,2 posto.

Slijedi Grčka koja je na godišnjoj razini, zaključno sa srpnjem, zabilježila pad s 20,9 na 19 posto. Portugal je zabilježio pad s 8,5 na 6,6 posto, a slijedi Španjolska s padom sa 16,7 posto na 14,9 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti, mjerena ILO-ovom metodologijom, u rujnu iznosila 8,2 posto, što je u usporedbi s kolovozom za 0,2 postotna boda manje.

Bez posla je u rujnu, prema Eurostatovim podacima, bilo 147 tisuća hrvatskih građana, pet tisuća manje nego u kolovozu. U usporedbi s rujnom prošle godine, broj nezaposlenih smanjio se za 45 tisuća.

Pad nezaposlenosti među mladima na godišnjoj razini 

Eurostatovo izvješće pokazalo je i da je u rujnu stopa nezaposlenosti mladih, u dobnoj skupini do 25 godina, u EU iznosila 14,9 posto, isto kao i u prethodnom mjesecu, dok je na godišnjoj razini pala za 1,6 postotnih bodova.

U eurozoni je, pak, ta stopa u rujnu pala za 1,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj ostala nepromijenjena, na 16,8 posto.

U EU je u rujnu broj nezaposlenih u dobnoj skupini do 25 godina iznosio 3,33 milijuna, od čega 2,4 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, broj nezaposlenih mladih smanjen je za 385 tisuća u EU, a za 212 tisuća u eurozoni.

Najniže stope nezaposlenosti među mladima u rujnu su zabilježile Češka i Njemačka, obje sa 6,3 posto, te Nizozemska, sa 7,5 posto.

Najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u Grčkoj, 37,9 posto u srpnju, Španjolskoj, 34,3 posto, i Italiji, 31,6 posto.

Rujanski podaci europskog statističkog ureda za Hrvatsku pokazali su da je stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila 23 posto, pri čemu je njih 34 tisuće bilo bez posla.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.