KORONA KRIZA

Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni stagnira u rujnu, evo kakvo je stanje u Hrvatskoj

Autor

ig/h

Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni zadržala se u rujnu na razini prethodnog mjeseca a u Hrvatskoj je blago pala, kliznuvši ispod prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

30.10.2020. u 16:12
Ispiši članak

U Europskoj uniji sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u rujnu 7,5 posto, što znači da je bila nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, izračunali su europski statističari.

U istom mjesecu lani iznosila je 6,6 posto.

Promjena nije u rujnu bilo ni u eurozoni gdje je stopa nezaposlenosti iznosila 8,3 posto, kao i u kolovozu, prema revidiranim Eurostatovim podacima. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 7,5 posto.

Ukupno je u rujnu bez posla u Europskoj uniji bilo 15,99 milijuna građana, od čega njih 13,612 milijuna u eurozoni.

U odnosu na kolovoz njihov je broj u EU uvećan za 42 tisuće, a u eurozoni za 75 tisuća.

U odnosu na rujan 2019. godine, porastao je za 1,811 milijuna u EU, te za 1,376 milijuna u eurozoni.

Hrvatska blizu prosjeka eurozone

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, daleko najveću stopu nezaposlenosti i u rujnu je bilježila Španjolska, od 16,5 posto. Slijede Litva s 9,8 posto, Italija s 9,6 i Švedska s 9,2 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u rujnu iznosila 8,2 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u kolovozu. 

U lanjskom rujnu stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 6,4 posto.

Bez posla je u rujnu bilo ukupno 149 tisuća građana Hrvatske, tri tisuće manje nego u kolovozu. U odnosu na prošlogodišnji rujan njihov je broj porastao za 34 tisuće.

Najnižu stopu nezaposlenosti bilježile su Češka, od 2,8 posto, i Poljska, od 3,1 posto.

Statistički ured nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku.

Smanjena nezaposlenost mladih

Stopa nezaposlenosti među mladima u EU pala je u rujnu na 17,1 posto, sa 17,8 posto u kolovozu, izračunao je Eurostat.

U eurozoni smanjena je s 18,3 na 17,6 posto

U rujnu 2019. evidentirana nezaposlenost mladih iznosila je u EU 15 posto, a u eurozoni 15,6 posto.

Bez posla je u EU bilo 2,995 milijuna građana EU-a u dobi do 25 godina, od čega njih 2,451 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s kolovozom njihov je broj smanjen za 97 tisuća u EU, te za 77 tisuća u eurozoni, a u Eurostatu upozoravaju da "valja biti oprezan u tumačenju tog pada" jer neke mlade osobe možda ne traže aktivno posao dok se ne poboljša situacija na tržištu rada.

U odnosu na rujan 2019. broj nezaposlenih mladih porastao je za 259 tisuća u EU i za 202 tisuće u eurozoni.

Daleko najveću nezaposlenost među mladima bilježila je prema raspoloživim podacima Eurostata Španjolska, gdje je bez posla u kolovozu bilo 40,4 posto građana u dobi do 25 godina.

Slijedi Italija s 29,7 posto, zatim Litva sa 27,7 posto i Švedska sa 27,1 posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti među mladima bilježila je Njemačka, od šest posto.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U trećem tromjesečju stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je prema Eurostatovom izvješću 23,6 posto i bila je niža za 0,9 postotnih bodova nego u razdoblju od travnja do lipnja.

Bez posla je u trećem tromjesečju u Hrvatskoj bilo 36 tisuća mladih, dvije tisuće manje nego u prethodna tri mjeseca. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.