Što možemo naučiti od SAD-a, Njemačke i Austrije i kako izbjeći francuska, belgijska i švedska iskustva?

Slična situacija je i s Njemačkom koja je prije više od pola stoljeća (1960-ih) otvorila vrata za masovni dolazak turskih radnika, pa potom onih s područja bivše Jugoslavije, Španjolske, Portugala, Tunisa..., da bi u proteklom desetljeću primila nekoliko milijuna izbjeglica i stranih radnika. Trenutačno u Njemačkoj ima gotovo 2,8 milijuna Turaka i mnogi od njih ne osjećaju se prihvaćeni niti integrirani u njemačko društvo do kraja. Nije pritom problem samo vjerska različitost.

Struktura doseljenih stranih radnika u Hrvatsku mnoge je iznenadila

Nijemci su očekivali kako će se gastarbajteri seliti u potrazi za poslom, zaraditi i vratiti se nazad u svoju domovinu. No oni su vrlo često ostajali. Posebno nakon što je Njemačka dopustila da se "privremenim radnicima" pridruže njihove obitelji.

Američki tzv. lonac za taljenje

I dok je tajna uspjeha i razvoja Sjedinjenih Američkih Država, primjerice, upravo taj tzv. "melting pot" (lonac za taljenje) koji podrazumijeva potpunu asimilaciju imigrantskih skupina, u Europi to funkcionira nešto teže, jer doseljeni migranti ostaju na prvom mjestu ono što jesu, a tek potom  s vremenom postaju na 2. mjestu njemački državljani i sl. U Americi je obrnuto i svi postaju na prvom mjestu Amerikanci.

Geografska udaljenost američkog kontinenta samo je jedan element, ali ne i ključan u svemu tome. Tamo je dopušteno biti različit, dok u europskim zemljama prečesto prevladava strah od drugih i različitosti. Procjenjuje se kako je u Njemačkoj oko 20 milijuna stranih radnika, ali samo polovica njih dobila je njemačko državljanstvo.

Potrebe njemačkog gospodarstva, s obzirom na manjak vlastitih radnika, iznose godišnje gotovo 1,5 milijuna novih useljenika, od kojih se prema analizama njemačke vlade, može očekivati da će tek 25 posto dobiti njemačko državljanstvo.

Čak 38 posto djece stranog porijekla u Njemačkoj

Potrebe njemačke ekonomije za novom radnom snagom bitno nadmašuju potrebe vlastite radne snage i stoga tek sada predlažu da se više ne traži poznavanje njemačkog jezika za ulazak na tržište rada. U prilog tome ide i statistički podatak kako već ove godine u njemačkim školama je čak 38 posto djece stranog porijekla. Kao jedan od primjera često se ističe škola u Chemnitzu gdje se na školskom dvorištu susreću djeca iz čak 23 zemlje, a roditeljski sastanci ne mogu proći bez prevoditelja.

Ruska agresija na Ukrajinu, nakon 30-ak godina, Europi je donijela val migranata koji se ne razlikuju na prvi pogled od domicilnog stanovništva, što s druge olakšava njihovu integraciju, ali donosi opasnost novih konflikata jer se primjerice u istoj školi ili tvornici susreću migranti iz ratom suprotstavljenih država poput Rusije i Ukrajine, kao nekad između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova nasuprot Srbiji i Crnoj Gori.

Nakon više od pola stoljeća intenzivne proimigracijske politike Njemačka uvodi niz promjena u odnosu prema novim migrantima. Cilj je ubrzati ulazak azilanata i migranata na tržište rada i ukloniti prepreke na tom putu, poput nepoznavanja njemačkog jezika na primjer. Azilantima će se omogućiti brži ulazak na tržište rada (devet mjeseci zabrane će se smanjiti na šest). Dodatna sredstva će se uložiti za besplatne tečajeve njemačkog jezika za migrante i azilante, ali i njihovu djecu već od vrtićke dobi, kao i dodatne programe integracije migranata u socijalne sredine izvan njihova migrantskog kruga. Upravo posljednje čini se kao ključna mjera za sprječavanje stvaranja paralelnih zajednica, što postaje veliki problemi u dijelovima Belgije, Francuske, ali i Švedske, te pridruživanja kriminalnome miljeu.

FOTO: Matija Habljak/Lovro Domitrović/PIXSELL

Mladi muškarci bez obitelji i kvalifikacija najveća opasnost

Upravo njemačka istraživanja pokazuju kako mladi muškarci koji su u novu zemlju došli sami, bez članova obitelji, bez posebnih kvalifikacija i poznavanja jezika imaju najviše izgleda za pad u kriminalni milje.

Iz višedesetljetnog austrijskog iskustva u pokušajima integracije stranih radnika svakako bi trebalo uzeti u obzir i široku mrežu savjetovališta poput onih u Njemačkoj oko profesionalne integracije migranata i njihova obrazovanja te prekvalifikacija za potrebe domaćeg tržišta rada. Isto tako, Austrija prilikom odobravanja dozvola za integraciju članova obitelji radnih legalnih migranata inzistira na minimalnom poznavanju njemačkog jezika članova obitelji.

Hrvatska kao Austrija prije 30-ak godina

Hrvatska, dakle, nalazi se tamo gdje su se Austrija i Njemačka nalazile prije nekoliko desetljeća. Potrebe hrvatskog gospodarstva i želja za nastavkom visokih stopa gospodarskog rasta jasno podrazumijevaju uvoz radne snage koje na domaćem tržištu nema dovoljno. Pritom smo manje atraktivnih od zemalja poput Njemačke i Austrije i nudimo niže plaće. Uvozimo često upravo onu radnu snagu koja je u Njemačkoj okarakterizirana rizičnom - mlade muškarce, bez obitelji, posebnih kvalifikacija i poznavanja jezika zemlje primateljice. Hrvatska prednost može biti što organizirani kriminal nije na toj razini kao u europskim zemljama, ali pogrešno bi bilo zavaravati se kako to ne predstavlja opasnost.

FOTO: Matija Habljak/Lovro Domitrović/PIXSELL

Transfer ilegalnih migranata i šverc droge te organizirane kriminalne grupe koje se time intenzivno bave dokaz su kako je i Hrvatska već itekako upisana na kriminalnu kartu Europe i svijeta. Stoga što prije treba na temelju njemačkih i austrijskih iskustava krenuti s intenzivnijim programima socijalne integracije migranata, te uvođenja kao jedne od mjera i poznavanja hrvatskog jezika za produljenje radne dozvole. A svakako treba mudro pristupiti procesu useljavanja na temelju tzv. pravila o spajanju obitelji, procesa koji je u Hrvatskoj već počeo.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

**Tekst je nastao u okviru projekta "Kakva je Hrvatska prema migrantima" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz "programa poticanja novinarske izvrsnosti".