OPET SMO BROJ JEDAN
Stigli najnoviji podaci o inflaciji u Hrvatskoj: Najviše su rasle cijene usluga
Međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila četiri posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao četvrti mjesec zaredom, dok je prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena inflacija u siječnju bila pet posto, što je najviše u eurozoni.
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u siječnju 2025. stopa inflacije iznosila četiri posto u odnosu na siječanj 2024. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest prosinac prošle godine, porasla za 0,1 posto.
U listopadu 2024. je prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, kada je inflacija porasla za 2,2 posto, trend ubrzanja se nastavio i u studenom, s rastom za 2,8 posto, u prosincu za 3,4 posto, a sada i u siječnju ove godine.
Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,3 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za energiju 4,5 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
FOTO: HINA/Damir Senčar
Opet najviše u eurozoni
Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2024., cijene energije su porasle za 2,2 posto, usluga za 1,4 posto, a komponente hrane, pića i duhana za jedan posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 3,4 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 24. veljače.
Prema prvoj procjeni koju je objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila pet posto, najviše od svih zemalja članica eurozone. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju iznosila je 2,5 posto. Nakon Hrvatske, najvišu inflaciju je zabilježila Belgija, 4,4 posto, Slovačka 4,1 posto, Austrija 3,5 posto, Litva 3,4 posto itd.
FOTO: HINA/Miljenko Klepac
Koje cijene su najviše rasle?
Godišnja stopa inflacije u eurozoni mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u siječnju 2,5 posto, izračunali su statističari. U prosincu iznosila je 2,4 posto. Rast cijena ubrzao je tako i na početku nove godine, četvrti mjesec zaredom. Trend posustajanja inflacije prekinut je u listopadu kada je rast cijena ubrzao s rujanskih 1,7 na 2,0 posto.
Najsnažnije su i u siječnju poskupjele usluge, za 3,9 posto, neznatno slabije nego u prethodnom mjesecu. Svježa hrana bila je skuplja za 1,4 posto, utvrdili su statističari, utvrdivši da su njezine cijene porasle nešto blaže nego na kraju prošle godine. Cijene energije naglo su pak poskočile, za 1,8 posto, najsnažnije od proljeća 2023. godine. U prosincu bile su se zadržale na razini od prije godinu dana.
Benčić upozorila na ono što se dogodilo: 'Ovo je s pravom Plenkovićeva inflacija'
Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u siječnju porasle istim tempom kao i u prethodnih pet mjeseci, za 2,7 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u siječnju pale za 0,3 posto, nakon što su u prethodnom mjesecu porasle za 0,4 posto. Energija je u siječnju poskupjela za čak 2,9 posto u odnosu na prosinac kada su joj cijene bile porasle za 0,6 posto, pokazuju izračuni Eurostata.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.