SAD SAMO ČEKAMO...

Stigla vijest od koje će Hrvate zaboljeti glava: Omiljene hrane sve je manje

Autor

bkk/h

U Hrvatskoj će u 2024. godini biti proizvedeno 1,6 milijuna tona kukuruza, što je 17,3 posto manje nego u 2023. godini, pokazuju prve procjene najvažnijih kasnih usjeva sa stanjem od 1. rujna, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

05.10.2024. u 15:23
Ispiši članak

Prema podacima DZS-a, očekivana prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 6,1 tonu, što je manji prinos nego u godini ranije kada je iznosio 7,4 tone po hektaru. 

Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe, za 12 posto, na 440 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 44 tone, dok je u 2023. godine prinos bio 62,4 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja suncokreta biti 1,9 posto manja te da će iznositi 155 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 2,5 tone za razliku od 2023. godine kada je bio 2,6 tona.

FOTO: Pixabay

Jedini rast zabilježila soja

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 240 tisuća tona soje, što je rast od 12,7 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru će biti 2,5 tona za razliku od godine prije kada je bio 2,8 tona.

Postavlja se pitanje kako će manji prirod utjecati na cijene otkupa, a onda i na cijene gotovih proizvoda. Podsjetimo, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su, prema prvoj procjeni DZS-a objavljenoj u utorak, u odnosu na rujan 2023. godine u prosjeku bile veće za 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće za 0,3 posto.

FOTO: Pixabay

Inflacija i dalje među najvišima u Europi

Tako je nastavljen trend smanjenja međugodišnje stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena. Usluge su na godišnjoj razini u rujnu poskupjele za 6,2 posto, hrana, piće i duhan 3,2 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,6 posto, dok je cijena energije pala za 7,3 posto.

Stigla je vijest koju je Hrvatska čekala godinama: Znači li ovo bolje dane za nas?

Prema Eurostatu, cijene u Hrvatskoj u devetom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na isti lanjski mjesec porasle su za tri posto. Prosječna međugodišnja rujanska stopa inflacije za cijelu eurozonu je 1,8 posto. Veću procijenjenu stopu od Hrvatske imaju Belgija (4,5), Nizozemska (3,3) i Estonija (3,2 posto).

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.