JEDNO OD NAJBITNIJIH PITANJA
Stigla vijest koju je Hrvatska čekala: Sada možemo zbrojiti račune
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili sedam posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za četiri posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo dva posto više, a noćenja jedan posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od šest posto u odnosu na lanjski studeni. Domaćih 199 tisuća turista ili četiri posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili dva posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.

FOTO: HINA/Baldo MARUNČIĆ
Najviše stranih gostiju iz Slovenije
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Prema tržištima/nacijama, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od devet posto te njemački sa sedam posto. Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po šest posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije četiri posto, Italije i SAD-a po tri posto, dok su turisti iz kategorije "ostale azijske zemlje" te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po dva posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).

FOTO: Dusko Marusic / CROPIX
U prvih 11 mjeseci zadržan pozitivni trend
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar. U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po jedan posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Još nakratko možete zaraditi na kovanicama kuna i lipa: 'Rok je do 1. siječnja'
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i tri posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.