Stigla vijest koja nam govori da smo u nevolji: Plenković ovo neće moći obraniti

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u prosincu je prema prethodnom mjesecu broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, pao za 0,6 posto.

U rudarstvu i vađenju čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto manji od dva posto, broj zaposlenih je u prosincu ostao nepromijenjen u odnosu na studeni, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, porastao za 0,3 posto.

Prema podacima DZS-a, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,3 posto.  Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 21,7 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 12,8 posto.

FOTO: Unsplash

Pad broja zaposlenih u industriji na godišnjoj razini

Istodobno, statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini registrira u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 7,2 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 5,9 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 5,4 posto.

U prosincu 2024. prema istom mjesecu 2023. godine, broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija je pao za 0,2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju zabilježen rast broja zaposlenih, i to za 6,4 posto.

Statistika za 2024. u odnosu na 2023. pokazuje da je ukupan broj zaposlenih u industriji smanjen za 2,2 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do prosinca 2024. veća je za 0,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX

Pad proizvodnje u industriji zabrinjava

Inače, posljednjih dana pad proizvodnje u industriji provlačio se u kontekstu bojtkota trgovačkih lanaca. Izvršna direktorica HUP-a Irena Weber komentirala je što bi se moglo dogoditi ako se bojkot nastavi: "Podsjećam da u strukturi BDP-a najvažniji faktor rasta je upravo osobna potrošnja koja je na godišnjoj razini rasla šest posto, odnosno ako gledamo cjelogodišnje, onda 7,3 posto".

Iz Bruxellesa stigla jako loša vijest za Hrvatsku: Ovome se mnogi nisu nadali

"U isto vrijeme industrijska proizvodnja pada za 2,4 posto. Izvoz roba i usluga za 1,2 posto. I ako sada imamo osobnu potrošnju koja je glavni motor rasta BDP-a i ako se osobna potrošnja smanjili zaustavi, onda je vrlo jasno da možemo očekivati čak i značajnije smanjenje rasta BDP-a i čak i stagnaciju, odnosno možda i kretanje prema laganoj recesiji", poručila je za RTL.