VELIKI USPJEH

Splitsko-dalmatinska županija se prvi put samostalno predstavila na sajmu World travel market u Londonu

Autor

lb

Sajam World Travel Market koji se ove godine od 4. do 6. studenoga održava u Londonu je jedan od najvažnijih svjetskih turističkih sajmova. Među brojnim štandovima turističkih destinacija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije se prvi put predstavljala na samostalnom, vlastitom štandu. Nastupom na turističkom sajmu World Travel Market (WTM) započinje službena sajamska promidžba turističke ponude Splitsko – dalmatinske županije za sljedeću godinu.

04.11.2019. u 16:53
Ispiši članak

TZ Splitsko-dalmatinske predstavlja svoju turističku ponudu s četiri klasterska info-deska te je gospodarskim turističkim subjektima Županije osigurala uvjete za obavljanje razgovora s poslovnim partnerima na najvećem svjetskom okupljanju poslovnih ljudi iz industrije turizma. U sklopu štanda TZ županije predviđen je niz događanja i poslovnih susreta, uz nazočnost župana Blaženka Bobana sa suradnicima. Gostima je ponuđena i degustacija srednjodalmatinskih vina, pršuta i sira lokalnih proizvođača Splitsko-dalmatinske županije.

Župan Boban je nakon otvaranja Sajma kazao: "Sretan sam što smo, samostalno kao Županija s vlastitim štandom, u ovoj godini imali prigodu biti na dva najveća sajma u turizmu, najprije u Berlinu a evo sada i ovdje u Londonu. Cilj nam je razvijati turizam u dva smjera. Prvi je pokušati produžiti turističku sezonu tako da turističke dolaske iz srpnja i kolovoza što više preusmjerimo na travanj i svibanj, te rujan i listopad. Podatak da smo u listopadu ove godine bili najposjećenija županija u cijeloj Hrvatskoj je potvrda da smo na dobrom putu. Druga naša želja je lagano preusmjeravati turiste iz većih primorskih destinacija u ruralna područja županije što možemo postići jedino ovako, kroz nazočnost na sajmovima kakav je ovaj u Londonu, gdje imamo šansu prikazati sve ljepote kojima naša županija uistinu obiluje. A te ljepote nisu samo u frekventnim turističkim destinacijama kao što su Split, Makarska, Bol, Hvar ili Trogir".

"Nastojimo na što bolji način predstaviti sva blaga naše prelijepe Dalmatinske Zagore i unutrašnjosti naših otoka. Ovogodišnji rezultati TZ Imota nakon sajma u Berlinu su najbolji pokazatelj da imamo što ponuditi i privući turiste i u predsezoni u post sezoni, i u ruralna, rubna područja Županije", kazao je, vidno zadovoljan ispunjenim očekivanjima od ovoga sajma u Londonu, župan Boban, koji je na marginama Sajma imao prigodu razgovarati i s britanskom ministricom umjetnosti, baštine i turizma, Helen Whately.

Kristijan Staničić, direktor HTZ je kazao kako je za razvoj turizma važan čovjek i kontinuirana edukacija koliko i kvaliteta turističke infrastrukture, od turističkih kapaciteta, ponude ugostiteljstva do kvalitete ukupne  turističke usluge. –Prvenstvena zadaća HTZ-a je na vrijeme prepoznati trendove u turizmu, biti u korak s konkurencijom u inovativnosti i kreativnosti ponude. Vjerujem da, kada govorimo o održivosti razvoja turizma, Hrvatska ima sve potrebne resurse te da nas čeka svijetla budućnost.

Ministar turizma Gari Capelli je kazao kako možemo očekivati još i bolje rezultate 2021. godine „jer smo, uz nazočnost na ovakvim sajmovima i velike marketinške aktivnosti, samo kroz protekle dvije godine uložili 70 milijuna kuna u dodatne aviolinije, o čemu se i ovdje razgovaralo“.

Joško Stella, direktor županijske TZ SDŽ, je iskazao zadovoljstvo činjenicom što se Splitsko-dalmatinska županija prvi put na londonskom sajmu predstavila samostalno. "Želimo marketinški primaknuti našu Županiju britanskom tržištu, na kojemu tradicionalno dobro stojimo", kazao je Stella, te dodao: "Obavili smo nekoliko razgovora s tri aviokompanije, u suradnji s našom zračnom lukom u Kaštelima, kako bismo uveli dodatne linije, te što lakše preboljeli eventualne posljedice Brexit-a".

Rekordni rezultati turističkog prometa Srednje Dalmacije

Odlični rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske županije nastavljaju se novim rekordima u posezonskom razdoblju. Prema podacima sustava eVisitor i ureda TZ Splitsko – dalmatinske županije tijekom  listopada Splitsko-dalmatinska županija bila je turistički najposjećenija i najtraženija hrvatska regija. Tako je u listopadu u komercijalnom smještaju bilo 188.562 dolazaka i 623.895 noćenja, što predstavlja rast od 14 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima. U listopadu je  s tržišta Velike Britanije u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno 15.255 dolazaka što je rast od 17% u dolascima i 81.142 noćenja što je porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno je u županiji ostvareno u komercijalnom smještaju 3.592.210 dolazaka (rast od 5 posto) i 17.932.166 noćenja (rast od 2 posto). Na prvo mjesto kao naši najbrojniji gosti u prvih deset mjeseci po prvi put su se ove godine smjestili Nijemci s 318.000 dolazaka i 2,21 milijun noćenja koji su ostvarili rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Rast dolazaka i noćenja u prvih deset mjeseci u odnosu na prošlu godinu bilježi se i s tržišta Velike Britanije koje s 241.000 dolazaka i 1,12 milijuna noćenja raste 5 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.

Omiljena odredišta gostiju iz Velike Britanije u prvih deset mjeseci na području Srednje Dalmacije je grad Split s udjelom od 39 posto Britanaca u dolascima i 29 posto u noćenjima, a slijedi ga Hvar s udjelom od 13 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima. Split, Makarska, Hvar, Omiš, Baška Voda i Tučepi su i ove godine  najposjećenija turistička mjesta Splitsko – dalmatinske županije  koja bilježe porast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.