OČEKUJU RAST BDP-A

Savjet HNB-a: Rast inflacije i poskupljenje hrane posljedica porasta cijena sirovina i smanjenog domaćeg uroda

Autor

bkk/h

Nakon stagnacije u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na prvi kvartal ove godine, očekuje se da će gospodarska aktivnost na kvartalnoj razini ponovno porasti u trećem tromjesečju zbog jačanja turističke aktivnosti, priopćeno je u četvrtak iz Hrvatske narodne banke (HNB) nakon sjednice bančina Savjeta.

17.09.2021. u 07:22
Ispiši članak

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je krajem kolovoza prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao rekordnih 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali je i realno pao 0,2 posto u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak. 

Savjet HNB-a u svom priopćenju sa sjednice održane u četvrtak navodi kako se očekuje da će gospodarska aktivnost na kvartalnoj razini ponovno porasti u trećem tromjesečju, u prvom redu zbog jačanja turističke aktivnosti.

Također, navodi da je u drugom tromjesečju ostvaren visok godišnji porast realnog BDP-a zbog vrlo niske osnovice tj. izrazitog pada gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2020. u vrijeme "lockdowna", i snažnog oporavka ostvarenog u drugoj polovici prethodne i na samom početku ove godine.

Dinamiziranje turističke aktivnosti utjecalo je i na izraženije povećanje broja zaposlenih tijekom lipnja i srpnja 2021., dok je nezaposlenost, nakon smanjenja u lipnju, u srpnju ostala nepromijenjena, zamjećuju u HNB-u. Ukupna zaposlenost je pritom dosegnula pretkriznu razinu, uz vrlo neujednačen intenzitet oporavka po djelatnostima, dok je stopa nezaposlenosti i nadalje viša u odnosu na isto razdoblje 2019.

U priopćenju se osvrću i na inflaciju, koja je u srpnju porasla na 2,8 posto, s lipanjskih dva posto. Kako ističu, to je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane, što se uglavnom može pripisati prelijevanju poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i nepovoljnim vremenskim prilikama zbog kojih je smanjen domaći urod pojedinih poljoprivrednih kultura.

Ističu i da su se nakon višemjesečnog uzastopnog rasta, slobodna novčana sredstva banaka smanjila tijekom srpnja i kolovoza, čemu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje kunskih depozita države kod HNB-a kao i povećanje gotovog novca izvan banaka. Unatoč smanjenju, prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog tržišta je u kolovozu bio veći za 23 milijardi kuna nego u istom mjesecu prošle godine te je iznosio 64 milijardi kuna, navodi se u priopćenju.

Plasmani banaka su ubrzali rast na godišnjoj razini s 3,8 posto u lipnju na 4,1 posto u srpnju, odražavajući ponajprije ubrzavanje rasta plasmana stanovništvu, s četiri posto u lipnju na 4,3 posto u srpnju,  i to uglavnom u segmentu stambenih, a u manjoj mjeri i gotovinskih nenamjenskih kredita. Plasmani poduzećima su, unatoč mjesečnom padu, zabilježili blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini s 1,3 na 1,4 posto, zbog baznog učinka, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u srpnju prošle godine.

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Wüstenrot stambene štedionice suglasnost da Ivan Ostojić obavlja funkciju člana Uprave te je Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb dao suglasnost da Vedrana Jelušić Kašić obavlja funkciju članice Uprave Privredne banke Zagreb.

Također, Savjet HNB-a je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria dao suglasnost da Ante Odak obavlja funkciju člana Uprave Raiffeisenbank Austria, zaključuje se u priopćenju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.