RURALNI TURIZAM Hrvatska ima samo 500 OPG-ova, nužna veća pomoć države i bolja zakonska regulativa

To poručuje Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, uoči početka 4. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, koji će u Supetru na otoku Braču u organizaciji te udruge od 9. do 13. svibnja okupiti 250 sudionika iz 15 zemalja.

Kongres će obraditi broje aktualne teme za taj segment turizma, kao i iz drugih sektora koje su važne za njegov razvoj te pod nazivom "Novo vrijeme-vrijeme za ruralni turizam" kroz zaključke predložiti i neka rješenja za adekvatniji razvoj ruralnog turizma, koji podrazumijeva i seoski te agroturizam.

Napominjući kako je od ukupnih 500 turističkih OPG-ova u Hrvatskoj većina ili oko 80 posto izletničkih, što znači da imaju kušaonice i nude samo posjetu imanju, a da ih samo 20 posto ima smještajne kapacitete, Katica ističe da bi se to moglo promijeniti uz širu potporu i državne i lokalne razine, ali i banaka s ciljanim kreditima.

Najviše u Istri, uz Dubrovnik i u Baranji

"Perspektive ruralnog turizma u Hrvatskoj su velike, pogotovo što se zna da je i oko 90 posto hrvatskog prostora ruralno, no do sada se taj segment najviše razvijao tamo gdje je i najrazvijeniji turizam, u Istri te u Konavlima kod Dubrovnika, i u zadnjih par godina u Baranji. Svi OPG-ovi koji se bave turizmom i ove godine nastavljaju sa razvojem i jačim aktivnostima, pa je tako u Baranji najavljena i izrada strategije brendiranja ruralnog turizma", iznosi Katica.

Dodaje da su jače u tom smjeru krenuli i u Zagori, a dobrim primjerom drži i Hrvatsko Zagorje, gdje su se svi turistički OPG-ovi, kao i ostali u turističkom lancu uklopili u zajedničkom brendiranju cijele destinacije pod motom "bajke na dlanu", radeći poveznicu sa toplicama, hotelima, gastronomijom i drugim.

Daleko su, kako kaže, 'odmakli' i u Međimurskoj županiji, gdje su odličan primjer suradnje toplice Sv. Martin na Muri, koji oko 60 posto potrebnih proizvoda kupuje od lokalnih OPG-ova. čime ih i pomažu i promoviraju, a nedavno su uveli i bicikle s košaricama za goste koji se žele provesti okolicom i usput kupiti proizvode sa OPG-ova.

Velika prilika za razvoj je i u Ličko-senjskoj županiji, koja za sada nema toliko turističkih OPG-ova, ali imaju dobre uvjete zbog bogate prirodne te kulturno-povijesne baštine i mogućnosti različitih tematskih puteva uz koje se mogu vezati razni turistički proizvodi.

Potrebna nacionalna promocija

"Većina OPG-ova koji se bave i turizmom je profitabilna i likvidna, no nedostaje im novca za ulaganje u promociju, a teško dolaze i dio kredita, jer bankama se to ne čini isplativo", ocjenjuje Katica, ističući da se i glavnina promocije tih domaćinstava temelji na usmenoj predaji kao najboljem kanalu.

Na žalost, kako kaže, još nema nacionalnog kataloga ni brošure ruralnog turizma, koju su obećali izraditi u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), kao i jače promovirati ruralni turizam, a dobro bi došla i adekvatnija zakonska regulativa.

"OPG-ovima je sve dosta komplicirano, jer imaju praktički 70-ak različitih propisa koji ih zahvaćaju, i iz skoro svakog ministarstva ih nešto izravno ili neizravno dotiče. Njima može doći primjerice doći 11 različitih inspekcija, pa stoga smatramo da bi trebalo donijeti jedan posebni zakon o ruralnom turizmu, gdje neće biti samo OPG-ovi nego i svi drugi koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge u ruralnom prostoru", kaže Katica.

No, kako je takav zakon teško očekivati, druga je mogućnost, kaže, da se u zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, a koji je sada na javnoj raspravi, kvalitetno definira i to područje.

S tim u vezi su predložili Ministarstvu turizma da se u taj zakon i prateći pravilnik o kategorizaciji uvedu nove vrste objekata, jer sada postoje samo OPG-ovi, a ruralni turizam nije samo to, nego sve što se događa u tim područjima.

"Nekada smo OPG-ove koji se bave i turizmom zvali turistička seljačka gospodarstva ili domaćinstva, no to je ukinuto i sada imamo samo OPG-ove, kojih je sada u Hrvatskoj oko 160 tisuća. Zato smo željeli da im se ili vrati stari naziv ili da se postojećih 500 turističkih OPG-ova, koji su svi posebni na svoj način, ipak izdvoje nazivom, što bi mogao riješiti zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. No, ne znamo je li Ministarstvo turizma taj prijedlog prihvatilo ili ne, jer nam se povratno nitko od njih oko toga nije javio", kaže Katica.

Smatra da za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj veću pažnju treba posvetiti i domaćem gostu, te da mu se uz pomoć CRO kartice ili nečim sličnim omogući lakše i češće obilaske i boravke u selima i drugim ruralnim područjima.

"Pomoć države potrebna je za razvoj i jačanje ruralnog turizma jednako kao i za razvoj turizma u kontinentalnom dijelu zemlje, jer bez toga ta područja neće moći sama razvijati ništa, pogotovo u situaciji kada dosta stanovnika od tamo odlazi zbog nedostatka perspektive, pa bi to bio i socijalni i demografski benefit", zaključuje Katica.