Ribić: Ulazak Hrvatske u eurozonu u najmanju je ruku rizičan, treba mu pristupiti s oprezom

"Prijeko je potrebno da se u hrvatskom javnom prostoru povede otvoren, konstruktivan i sadržajan dijalog o prednostima i nedostacima uvođenja eura, kako bi građani imali punu svijest o tome što ih čeka jednom kada preuzmemo euro kao vlastitu valutu", istaknuo je Ribić na konferenciji za novinare.

"Od devet članica EU-a u "čekaonici" za euro samo Hrvatska i Bugarska ispunjavaju formalne uvjete za to, dok se ostale zemlje ni ne trude ostvariti zadane kriterije ili namjerno ne ulaze u sustav koji je pokazao toliko slabosti u najtežim trenucima protekle ekonomske krize", rekao je Ribić.

Osvrnuo se na tezu kako ni dosad nismo koristili instrumente monetarne politike, pa nam neće nedostajati jednom kad preuzmemo euro, ustvrdivši kako to nije do kraja točno jer nam je tečaj za vrijeme krize oscilirao oko 5 posto, što je pozitivno utjecalo na konkurentnost domaće ekonomije.

"Međutim, jednom kad postanemo dio eurozone, u slučaju nove krize više nećemo imati tu mogućnost na raspolaganju, jer je riječ o ireverzibilnom procesu", upozorava Ribić.

Potvrdio je najavu guvernera HNB-a Borisa Vujčića da će zahvaljujući ulasku u monetarnu uniju kamatne stope pasti zbog manje stope rizika. No, u svim kriznim situacijama kamatna stopa će rasti brže nego da imamo vlastitu valutu, što potvrđuju primjeri Španjolske i Velike Britanije iz 2011. i 2012. godine. Često ističe da su države eurozone za vrijeme krize (2008.-2015.) prošle bolje nego one izvan nje, međutim podaci pokazuju kako je rast unutar eurozone u tom razdoblju bio u prosjeku samo 0,6 posto, dok su države izvan nje kumulativno porasle u prosjeku više od 11 posto.

Poljska čak 26 posto, a Rumunjska 15 posto, naglasio je Ribić dodavši kako je slična situacija i sa zaposlenošću i drugim pokazateljima. Hrvatska Vlada, smatra Ribić, sama si je vezala ruke u tom procesu jer je zbog fokusiranosti na javni dug i deficit kao kriterije za pristupanje euru propustila investirati u gospodarstvo i tako voditi aktivnu gospodarsku politiku i stvarati novu vrijednost.

"Reforme su prijeko potrebne i samoj eurozoni, čega su svjesni i u samoj Europskoj komisiji, no te se reforme (fiskalna unija, puna bankovna unija itd.) zbog partikularnih interesa država članica blokiraju na razini Europskog vijeća. U takvim okolnostima je ulazak Hrvatske u eurozonu u najmanju ruku rizičan i treba mu pristupiti s krajnjim oprezom", zaključio je Ribić.