VELIKI PROJEKT

Regionalni distribucijski centar mijenja način proizvodnje i prodaje voća i povrća

Autor

ri

Ukupni rashladni kapacitet hladnjače iznosi 2910 tona, a raspoređen je na 23 rashlade komore, s razdvojenim pogonima za ekološku i konvencionalnu proizvodnju.

11.05.2021. u 09:39
Ispiši članak

Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, jednog od najznačajnijih strateških projekata Osječko-baranjske županije, vrijednog 101,58 milijuna kuna, počela je prije tri mjeseca u Eko-industrijskoj zoni Nemetin. Od tada su svakodnevno vidljivi novi građevinski detalji objekata čiji će sadržaji i djelatnost sigurno izmijeniti dosadašnju sliku poljoprivredne proizvodnje, osobito voća i povrća na području Osječko-baranjske županije, ali i ostalih slavonskih županija, dapače i šire jer bi osječko-baranjski centar trebao postati ogledni za gradnju sličnih diljem Hrvatske. Izvođači radova, tvrtke Projektgradnja plus d.o.o. Gornja Vrba i Osijek-Koteks d.d. Osijek, imaju rok za završetak radova od 18 mjeseci i uvjereni su da će ih ispoštovati.

"O ovom projektu govori se u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji već 20-ak godine, a po stupanju na dužnost župana najavio sam da će se projekt realizirati, što se upravo događa. Po završetku izgradnje i opremanja potpuno će se promijeniti način funkcioniranja, rad, kvaliteta i potpora našim proizvođačima voća i povrća, osobito malim proizvođačima koji su do sada imali probleme sa skladištenjem proizvoda, konkurencijom i plasmanom, pa svoj proizvod nisu mogli prodati, čak su ga i uništavali. Projekt financiraju Osječko-baranjska županija, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a njime mijenjamo i ukupnu sliku ove djelatnosti, prvi put radimo hladnjaču ovakvog kapaciteta koja obuhvaća sustave hlađenja, sortirnice, pakirnice i sušare, ali i liniju za ekološku proizvodnju koja je budućnost i Slavonije i Hrvatske", kaže župan Ivan Anušić

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ Silva Wendling ističe da ukupni rashladni kapacitet hladnjače iznosi 2910 tona, a raspoređen je na 23 rashlade komore, s razdvojenim pogonima za ekološku i konvencionalnu proizvodnju. Ukupni skladišni kapacitet hladnjače s kontroliranom i normalnom atmosferom iznosi 3239 tona voća i povrća.

Pročelnica Wendling dodaje da na području Osječko-baranjske županije godinama nedostaje infrastruktura za smještaj voća i povrća, pogotovo s obzirom na postojanje velikih površina pod trajnim nasadima. Sada će se to promijeniti, a nakon prve planira i druga faza RDC-a koja se odnosi na izgradnju objekata s dodatnim skladišnim prostorom za smještaj voća i povrća, linija, tunela za brzo smrzavanje s potrebnim skladišnim kapacitetom za čuvanje smrznutog voća i povrća, sušare za voće i povrće te aukcijske dvorane. Treća faza je izgradnja tehnološkog inkubatora s malim linijama za proizvodnju prerađevina od voća i povrća s prostorijama za pripremu proizvoda za tržište (dizajn, marketing i slično).

"Prema studiji izvodljivosti poznat je trošak koji će imati proizvođači za korištenje objekta i pripremu njihovih proizvoda za tržište, no Osječko-baranjska županija će se uključiti u dodatno subvencioniranje tog troška jer nam je važno da svi proizvodi s našeg područja budu u ovakvom objektu. Naime, Županija je osnivač škola, domova za starije i nemoćne, bolnice te vjerujem da će RDC-e postati objekt koji će upravo za naše korisnike osiguravati dovoljno voća i povrća", poručuje Silva Wendling.

Riječ proizvođača

Izgradnju RDC-a naravno s osobitom pozornosti prate proizvođači voća i povrća. Tako Stjepan Zorić, proizvođač jabuka iz Erduta, ističe kako jabuke iz svojih voćnjaka mora voziti 350 kilometara do hladnjače u Zagrebu.

"Upravo zato ovakva infrastruktura treba biti sastavni dio naše proizvodnje voća i povrća, baš kao što je mljekara za mljekare ili luka za ribare. Bez toga ne možemo postići konkurentnost na globalnom tržištu. S RDC-om postižemo konkurentnost, ali nam omogućava i razvoj lokalnog tržišta, odnosno kratkih lanaca opskrbe koji cijela Europa prepoznaje. Tako bi više od 50 posto proizvodnje voća i povrća prodali na području naše županije ili regije, što je benefit za proizvođače, a potrošači dobivaju svježiji i kvalitetniji proizvod", kaže Zorić.

Mirta Jelušić i njena obitelj proizvode jabuke i kruške na 35 hektara, imaju svoju hladnjaču, no RDC-e ne smatraju konkurencijom nego potrebom jer su skladišni kapaciteti i hladnjače nužni za normalno funkcioniranje proizvođača na tržištu.

Hrvoje Sudar, upravitelj Voćarske zadruge "Jabuka" iz Bizovca koja okuplja ekološke proizvođače i ostvaruje značajan izvoz, ističe kako podupre rad RDC-a jer će ekološku proizvodnju dovesti u bolju poziciju na zahtjevnom tržištu.

Sustavi navodnjavanja u službi proizvodnje i održivog razvoja

Izgradnja RDC-a donijet će poljoprivrednim proizvođačima toliko potrebnu infrastrukturu za skladištenje i trženje proizvoda, međutim za konkurentnu proizvodnju na zahtjevnom tržištu Hrvatske, kao i ostalim državama Europske unije potrebni su i pomaci samoj proizvodnji, ma koliko ona bila "pod otvorenim nebom". Jedan od preduvjeta uspješne poljoprivredne proizvodnje svakako je navodnjavanje, po komu Hrvatske izrazito zaostaje.   

"Osječko-baranjska županija u protekle četiri godine posebnu je pozornost usmjeravala na izgradnju sustava za navodnjavanje na području županije jer smo svjesni da su oni budućnost naše poljoprivrede. Ukupno je projektirano 16 sustava, četiri su u fazi izgradnje, a prije nekoliko dana potpisali smo ugovor o izgradnji Sustava navodnjavanja Budimci-Krndija, obuhvata 565 hektara. Nizom svojih aktivnosti, od izgradnje sustava za navodnjavanje i Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće do niza potpora, Osječko-baranjska županija nastoji pomoći našim poljoprivrednicima", ističe župan Anušić.

Jedna od aktualnih investicija u vezi navodnjavanja provodi se na području Općine Draž, a riječ je o izgradnji Crpna stanica Šarkanj koja je neophodna za Sustav navodnjavanja Puškaš.

"Crpna stanica Šarkanj omogućit će daljnje razvijanje sustava navodnjavanja, prije svega SN Puškaš koji će moći navodnjavati 916 hektara, a uz dodatno osiguranje novih količina vode i novih 750 hektara. Zajedničko ulaganje Osječko-baranjske županije i Hrvatskih voda u ovom projektu iznimno je važno jer će omogućiti dovod vode iz Dunava u razdobljima kada nema dovoljnih količina vode u Topoljskom dunavcu. Brinemo o održivom razvoju i ribljem fondu unutar ovog dunavca, ujedno želimo omogućiti turistički razvoj uz ovo kupalište, a isto tako osigurati dovoljno vode za korisnike navodnjavanja", kaže generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

"SN Puškaš koriste Belje plus i Poljoprivredna zadruga Bajmak koji su podnijeli zahtjev da se izgradi ovaj sustav jer su svjesni da nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje bez navodnjavanja. Izgradnjom crpne stanice i dovođenjem dovoljnih količina vode ovaj sustav se može nadograđivati zato što se sjeverno nalaze velike površine poljoprivrednog zemljišta na kojima se može dodatno uvesti sustav navodnjavanja. Županija je svjesna važnosti izgradnje sustava navodnjavanja zbog čega smo i prihvatili sufinanciranje ove izgradnje s gotovo 5 milijuna kuna, a želimo da se u projekt uključe i novi korisnici. Inače, korisnici priznaju da izgradnjom ovog sustava, kao i privremenim  korištenjem do sada, imaju dvije žetve i ostvaruju dodatne prihode. Nadamo se da ćemo izgradnjom svih planiranih sustava navodnjavanja na području naše županije povećati obujam poljoprivredne proizvodnje i prijeći na dohodovnije poljoprivredne kulture", zaključuje pročelnica Wendling.

"U posljednjih pet godina Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode uložili su više od 20 milijuna kuna u izradu projektne dokumentacije, a u ovom trenutku imamo projekte vrijedne više od 73 milijuna kuna koji će doprinijeti povećanju dohodovnosti proizvodnje te adaptaciji na klimatske promjene", ističe Zoran Đuroković i poziva poljoprivrednike da budu hrabri i proizvode, nadograđujući se određenim stupnjem prerade, hladnjačama i svime što je potrebno modernoj poljoprivredi.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.