BERNARD GRŠIĆ, DRŽAVNI TAJNIK ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA, O POTENCIJALIMA DIGITALIZACIJE:

Reforma javne uprave može se provesti jedino uz pomoć digitalnih tehnologija

Autor

ri

Država je osigurala 2,7 milijarde kuna za digitalizaciju javne uprave, a uz uspostavu Centra dijeljenih usluga i uvođenje elektroničkog plaćanja pristojbi, u zdravstvu nas očekuje integracija bolničkih sustava, u pravosuđu međusobno povezivanje sudova, digitalizacija rada sudova i poslovanja sa strankama, u gospodarstvu otvaranje tvrtke elektroničkim putem i digitalna komora.

29.09.2018. u 18:53
Ispiši članak

Kako, nakon dvije godine djelovanja, vidite ulogu Središnjeg državnog ureda u razvoju digitalnog društva općenito, a posebno u digitalnoj transformaciji javne uprave?

Vlada je osnovala Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva 2016. godine, s ciljem da što bolje iskoristi brojne potencijale i odgovori na sve izazove koje donosi današnje digitalno društvo. Stoga je naš mandat širok: bavimo se otvorenim podacima, kibernetičkom sigurnošću, registrima i bazama podataka, standardizacijom elektroničkih usluga i informacijskih sustava međusobne komunikacije između registara i baza podataka te komunikacijom s tijelima Europske komisije. Jedan od naših najvažnijih zadataka međutim je koordinacija projekata digitalizacije u državnim tijelima, što je potreba koja je kroz osnivanje posebnih ureda ili agencija prepoznata i u nizu drugih europskih država. U Hrvatskoj primjerice trenutno svaki sektor u svojoj strategiji dodiruje pitanja digitalizacije, a postoji čak 28 zasebnih strategija. Stoga Vlada RH i Ured ulažu velike napore da u sljedećem financijskom razdoblju 2021.-2027. u okviru Nacionalne razvojne strategije Hrvatska 2030. imamo krovni strateški dokument koji će objediniti sve inicijative i omogućiti njihovo sufinanciranje iz EU fondova, a do kraja 2018. donijet će se Strategija digitalne transformacije gospodarstva.

Želim istaknuti i da se Ured kao slijednik nekadašnje HIDRA-e, odnosno digitalno dokumentacijskog ureda Vlade, bavi i obradom i vođenjem svih službenih dokumenata države. Spoj digitalnih tehnologija i papirnatih dokumenata rezultirao je digitalizacijom i obradom preko 370 tisuća stranica koje smo digitalizirali krajem prošle godine. Na taj način Ured radi na stvaranju digitalnog Središnjeg kataloga službenih dokumenata, koji svima omogućuje besplatan i trajno dostupan pristup službenim dokumentima različitih tijela javne vlasti. Treća razina na kojoj djelujemo jest promicanje digitalnih vještina građana i poticanje uključivosti, da bismo svi mogli na jednak način sudjelovati u digitalnom društvu.

Što konkretno poduzimate na tom području?

U Hrvatskoj većina građana, njih 55 posto, ima najmanje osnovnu razinu digitalnih vještina. Dakako da dodatnim ulaganjima u razvoj vještina želimo podići tu razinu, ali i uključiti i ranjive skupine – starije i osobe s invaliditetom. Jedan od konkretnih koraka je i Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora koji stupa na snagu krajem rujna. Vidimo da se tijela javnog sektora sve više koriste različitim oblicima elektroničke komunikacije kako bi javnosti pružila informacije i usluge iz područja svojih djelatnosti. Stoga je važno da je taj sadržaj dostupan svim korisnicima, osobito pripadnicima ranjivih skupina koje zbog različitih oblika invaliditeta često ostaju prikraćene u pristupu digitalnom sadržaju. Svrha donošenja ovog Zakona jest učiniti mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora dostupnijim ne samo osobama s posebnim potrebama već svim korisnicima, koji će primjerice u otežanim uvjetima vidljivosti imati više mogućnosti pristupanja sadržaju. Također, na ovaj način će se omogućiti starijim osobama da u većoj mjeri zadrže aktivnu ulogu u društvu, uključujući pritom i produženje njihova radnoga vijeka ukoliko to žele. Smatram da je misija ovog Ureda poticati sve građane da elektronički pristupe javnim servisima i omogućiti svima koji to žele da aktivnije koriste elektroničke usluge. Zbog toga kao država i društvo jednake napore moramo uložiti u edukaciju svih onih koji trebaju razumjeti digitalni proces, a osobito državnih službenika.

Hrvatska je, prema DESI indeksu odnosno ljestvici EU-a kojom se mjeri stupanj digitalizacije društva u različitim kategorijama, prošle godine zabilježila lagani napredak. Zašto je on u području javne uprave sporiji nego u ostalim segmentima?

Prema DESI indeksu Hrvatska bilježi napredak, dok smo u nekim aspektima poput e-zdravstva čak i iznad prosjeka. Jasna je potreba da učinimo više i zato smo u području javne uprave koncentrirani na uklanjanje postojećih zapreka digitalnom poslovanju. Da bismo uklonili prepreke digitalne komunikacije između raznih tijela i ustanova i ukinuli dosadašnju praksu da višestruko dajemo identične podatke, stvaramo Centar dijeljenih usluga kroz koji ćemo objediniti informacijsku infrastrukturu, stvoriti upravljanje sustava s jednog mjesta, smanjiti troškove postojećeg poslovanja, ali i ono najvažnije, osigurati da građani i poslovni subjekti nisu poštari između tijela te da ne daju stalno i ponovno identične podatke.

Kroz projekt uspostave Centra dijeljenih usluga koji vodi Ministarstvo uprave, zajedno sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i tvrtkom APIS IT uspostavit ćemo sve pretpostavke i osigurati rad Centra dijeljenih usluga.

Druga slaba točka u sadašnjem sustavu su biljezi koji nas uz muke oko kupnje prisiljavaju i na papirnato poslovanje u nekim postupcima. Zato razvijamo sustave e-Pristojbi koji će omogućiti da na svakom šalteru, ali i prilikom traženja e-usluge možemo platiti pristojbe, ali i druge naknade elektroničkim putem, odnosno putem kartice. Vjerujem da će realizacija ta dva projekta stvoriti preduvjete za novi iskorak u boljoj dostupnosti i širem korištenju e-usluga javne uprave.

Koliko je sredstava osigurano i za koje projekte digitalizacije?

Akcijskim planom Strategije e-Hrvatske 2020. osigurali smo oko 2,7 mlrd. kuna za provedbu digitalizacije javne uprave. Ne želim biti suhoparan u nabrajanju pa ću navesti samo da nas uz sve navedeno, u zdravstvu očekuje popularizacija i korištenje elektroničkog kartona, integracija bolničkih sustava, u pravosuđu međusobno povezivanje sudova, digitalizacija rada sudova, digitalizacija poslovanja prema strankama, zatim u kulturi digitalizacija kulturne građe, u gospodarstvu otvaranje tvrtke elektroničkim putem i digitalna komora i mnoštvo drugih funkcionalnosti koje će uistinu promijeniti naš odnos prema državi. Najveća reforma u državi, ona javne uprave danas se može provesti jedino uz pomoć digitalnih tehnologija.

Naravno, sve što radimo digitalizirajući i stvarajući elektroničke javne usluge, radimo na način da se svaka usluga može dobiti elektroničkim putem preko već poznatog sustava e-Građani i budućeg sustava e-Poslovanja. Za one korisnike koji nisu vješti digitalnim tehnologijama osigurat ćemo jedinstveno upravno mjesto koje će funkcionirati kao one stop shop, odnosno jedno mjesto za sve postupke koje kao stranka trebate riješiti s tijelima javne uprave.

Postoje li otpori procesima digitalizacije?

Naravno da postoje. Digitalizirajući procese mi ih prije same digitalizacije moramo dobro provjeriti pri čemu su oni uglavnom promijenjeni, neki manje, neki više – mi kažemo optimizirani. Iz iskustva, svojeg, ali i iskustava drugih kad neki projekt ne uspije, najčešće je to iz razloga jer se ne uspije promijeniti ljude odnosno njihove navike i "dobro utabane staze kojima se proces odvija prije promjene". Svaki čovjek boji se nečeg novog, prvenstveno jer ni sam ne zna što mu to donosi, hoće li ugroziti njegovu egzistenciju ili ugroziti njegovu komociju. Jako je malo onih koji razmišljaju na način hoće li mi to novo donijeti olakšanje u mom poslu i hoću li biti produktivniji. To mi sve djeluje prirodno, ali upravo je to najveći izazov koji se postavlja pred nas. Deklarativno smo svi za promjene, osobito one koje nam donosi digitalizacija, ali ako se one dotiču nas samih, to tada postaje problem. Dobrom edukacijom, upoznavanjem s onime što nam omogućava digitalizacija, odnosno razvojem digitalnih vještina kod građana moguće je ukloniti svaku bojazan od toga da će digitalna transformacija donijeti gubitak radnog mjesta, ugroziti egzistenciju ili komociju. No i u takvoj situaciji potrebna je spremnost svakog pojedinca na prihvaćanje novoga. Za to treba vremena i zato se procesi digitalizacije društva ne odvijaju onom brzinom kojom bismo željeli.

Možemo govoriti i o drugim oblicima otpora digitalizaciji koji su također prisutni. Svjesni smo da digitalizacija smanjuje utjecaj birokracije i korupcije u sustavima, pri čemu se određeni sudionici procesa digitalizacije opiru upravo zbog utjecaja digitalizacije na suzbijanje ovih anomalija u društvu. Moram priznati da je takav otpor digitalizaciji jako rijedak, ali kad se pojavi vrlo brzo bude slomljen.

S obzirom na kroničan nedostatak stručnog kadra koji se osjeća i u po plaćama znatno konkurentnijem privatnom sektoru, hoće li unutar sustava biti dovoljan broj stručnjaka za realizaciju svih najavljenih projekata?

Mi taj nedostatak osjećamo kao i svi drugi koji se bave digitalnim tehnologijama u Hrvatskoj ali i EU. Stoga je Vlada ovog ljeta donijela uredbu kojom se za te stručne kadrove povećavaju koeficijenti i pruža veća mogućnost zapošljavanja s tržišta rada. Unutar Vlade poduzimamo i dugoročne mjere kako bismo riješili ovaj problem, pa se u sklopu reforme obrazovnog sustava ulažu napori za razvoj digitalnih vještina i poticanje zanimanja za STEM područje, čime jača interes za STEM zanimanja u budućnosti. Uvodi se obvezni predmet informatike u 5. i 6. razrede osnovne škole i dodjeljuju se stipendije kao poticaji za STEM zanimanja. Na tržištu rada nude se programi za prekvalifikaciju u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT). Pozitivni pomaci vide se u rastu broja IKT stručnjaka s 2,7 posto prošle godine na 3,3 posto ove godine, a broj diplomiranih studenata u znanosti, tehnologiji i matematici (STEM) starosne dobi od 20 do 29 godina povećao se za 1,7 posto.

Što, kao nacionalni CIO, odnosno dužnosnik odgovoran za informatizaciju i digitalizaciju, smatrate glavnim izazovom u daljnjem razvoju digitalnog društva?

Govoreći o Hrvatskoj, jedan od najvećih izazova predstavlja neujednačenost u razvoju koja je vidljiva i na pitanjima ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Tu prvenstveno mislim na pokrivenost širokopojasnim internetom zbog čega je Vlada osigurala značajna sredstva za unaprjeđenje širokopojasne infrastrukture u prigradskim i ruralnim područjima, gdje živi 25 posto stanovništva. Poboljšanjem povezivosti, posebno u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Hrvatska će pridonijeti većoj potrošnji i potaknuti ulaganja u brzu internetsku infrastrukturu i utjecati na smanjenje cijene fiksnog širokopojasnog pristupa za krajnje korisnike.

Na europskoj razini u fokusu su pitanja vezana uz digitalni identitet, zaštitu privatnosti i podataka digitalnih građana te osobito uz promjene koje se događaju u tradicionalnim konceptima identiteta, državljanstva, nadležnosti ili uprave na području EU-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.