konferencija o izvozu

'Razdoblje slabljenja kune je iza nas, najvažnije je da opet ne jača...'

Autor

rj/h

Do ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II važno je da ne dođe do novog vala jačanja kune prema euru, istaknuto je u petak na panel raspravi "Izvoz kao generator gospodarskog rasta i razvoja RH", održanoj u sklopu 13. konvencije hrvatskih izvoznika. 

15.06.2018. u 16:54
Ispiši članak

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je ustvrdila da su izvoznici žrtve tečajne politike od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Razdoblje slabljenja kune nažalost je iza nas, a u ovom je trenutku za izvoznike najvažnije da do trenutka ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II ne dođe do novog vala jačanja kune, poručila je.

U odnosu na postojeći tečaj, Ivanov tvrdi da bi za izvoznike zasigurno optimalniji tečaj bio 8,5 kuna za euro. No kaže da će biti sretna i ako Hrvatska uvede euro s tečajem 7,5 kuna, a da to nije tečaj 7,2 kune za euro.

"U razdoblju koje je pred nama je najvažnije da ne dođe do još većeg jačanja kune, odnosno da se ne dogodi da uz prejaku kunu uvedemo euro, jer onda smo tu trajno izgubili jednu utakmicu", poručuje Ivanov. 

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je poručio da on u mandatu treba gledati na cjelokupno gospodarstvo.

Kaže da su svi svjesni da bi deprecijacija kune od 10 posto pomogla većini izvoznika, no, s druge strane, Hrvatska je jedinstvena po tome da, kada se gledaju svi sektori, 500 milijardi kuna duga je vezano uz euro. Kada bi HNB iskreirao deprecijaciju od 10 posto, to bi povećalo dug za 50 milijardi kuna, a to bi djelovalo prorecesijski, a ne ekspanzivno, upozorio je guverner središnje banke. 

Vujčić ističe da tečaj nije temeljna odrednica rasta izvoza, a ulazak i članstvo u EU značajnije je doprinijelo tome rastu, nego što bi to učinila promjena tečaja.

Iako se ne može reći da tečaj nema utjecaja na izvoz, u nacionalnom gospodarstvu očito postoje drugi faktori koji su odlučniji u determiniranju izvoza nego sam tečaj, rekao je. Tu je naveo zaostajanje u pogledu tehnološke intenzivnosti i sofisticiranosti izvoza, kao i daljnju relativno slabu integriranost u globalne lance vrijednosti.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat se složio s Vujčićem da kuna nije ključni regulator hrvatskog izvoza, kazavši da ministarstvo kojem je na čelu poduzima druge konkretne radnje za njegov rast.

Tako je naveo zakon o poticanju investicija te oko 900 investicijskih projekata koji su trenutno u obradi, kao i strukturne fondove. 

Uz umanjenje porezne presije, kaže Horvat, mora se umanjiti i presija doprinosa i neporeznih davanja, a s ciljem generiranja gospodarskog rasta i zapošljavanja. Ističe da razliku između obveze poslodavca u smislu isplate bruto plaće te onoga što prima radnik u neto iznosu "treba puno dinamičnije svesti na minimalnu moguću mjeru".

Posebni savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić, upitan o prošlogodišnjoj ideji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o postupnoj deprecijaciji kune od 10 posto u razdoblju od pet godina, kazao je da ta ideja vrlo brzo bila "agresivno napadnuta i zakopana". Kako zbog određenja ulaska u eurozonu, tako i zbog snažnog aprecijacijskog pritiska na kunu, Jurčić smatra da ta tema više nije aktualna.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago je kazao da je analiza od prije nekoliko godina o izloženosti građana kreditima u eurima pokazala da je za 90 posto vrijednosti tih kredita potrebno nešto više od šest godina da se otplate. Napominje i da ranije nikad nije dobio odgovor na pitanje zašto se ne počne provoditi politika kojom bi se kroz godine, sukcesivno smanjivala izloženost Hrvatske euru, te mjere kojima bi HNB regulirao da se krediti u eurima daju sve manje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.