Ranjivosti hrvatskog financijskog sustava su visoki javni dug, izloženost prema državi i rizik nesolventnosti poduzeća

Kako je priopćeno iz Hrvatske narodne banke (HNB), u petak je održana 15. po redu sjednica Vijeća za financijsku stabilnost, pod predsjedanjem guvernera HNB-a Borisa Vujčića, uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Članovi Vijeća upoznati su s glavnim pokazateljima stanja financijskog sustava i rizika za njegovu stabilnost u uvjetima pogoršanja epidemiološke situacije i postroživanja epidemioloških mjera koji će se nepovoljno odraziti na gospodarsku aktivnost. 

U priopćenju se konstatira da je, uz jačanje potpora pogođenim poduzećima i građanima te nadalje ekspanzivnu monetarnu politiku, izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima i dalje je na povišenoj razini. Kao glavne strukturne ranjivosti izdvajaju se visoki javni dug i izloženost financijskog sektora prema državi te rizik nesolventnosti poduzeća.

Također, navodi se da je bankarski sektor visoko kapitaliziran i likvidan, kreditna aktivnost usporila se nakon snažnijega kreditiranja države i poduzeća početkom godine, a državna jamstva koristila su se u skromnom obujmu. 

Iako je kreditiranje stanovništva znatno usporilo rast zbog pada potrošačkih kredita, stambeni krediti jačaju potaknuti državnim subvencijama. S tim je povezan i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, unatoč smanjenom broju transakcija, dodaje se. 

U nepovoljnim gospodarskim uvjetima i bankarski sektor očekivano bilježi pad prihoda i zarada. Moratorijima je obuhvaćeno oko petine iznosa ukupnih kredita. Još nije vidljiv rast udjela neprihodonosnih kredita, ali trošak kreditnog rizika počeo se povećavati, ocjenjuje se u priopćenju.  

Što se tiče nebankarskog dijela financijskog sektora, značajan pad imovine zabilježen u prvom tromjesečju 2020., posebno u kategoriji investicijskih fondova, kasnije je tijekom godine djelomice nadoknađen, i to pod utjecajem povećanih neto priljeva, ali i pozitivnih tržišnih kretanja. Promet na domaćem dioničkom tržištu u posljednjem tromjesečju također je povećan.

Sektor osiguranja nije značajno pogođen krizom

Sektor osiguranja zasad nije značajno pogođen koronakrizom iako se smanjila njegova profitabilnost, zbog pada novougovorenih premija i povećanog broja odštetnih zahtjeva u određenim kategorijama osiguranja, no likvidnost i solventnost društava nisu upitne, kaže se u priopćenju.

Korona kriza zaustavila je petogodišnji trend rasta leasing industrije, posebno jer je taj sektor dobrim dijelom vezan uz turizam koji je značajno pogođen ovom krizom. Reprogramirani leasing ugovori trenutačno čine 11,2 posto  ukupne vrijednosti svih leasing ugovora (ili prema broju ugovora 3,9 posto svih ugovora). Hanfa će nastaviti pratiti urednost otplate i po potrebi intervenirati dodatnim mjerama, ako to s ciljem zaštite korisnika i društava za leasing bude potrebno, navodi se u priopćenju.

Članovi Vijeća upoznati su s recentnim makrobonitetnim aktivnostima, u Hrvatskoj i općenito EU-u, a raspravljalo se i o produženju preporuke ESRB-a o ograničenju raspodjele dobiti financijskih institucija, u izmijenjenom obliku. Ujedno se dogovorio nastavak aktivnosti na pravovremenom, cjelokupnom i preciznom izvješćivanju svih aktera financijskog sustava u smislu kreditnog rizika uzrokovanog Covid-19 pandemijom, kaže se dalje u priopćenju.

Tijekom 2020. Ministarstvo financija bilo je predlagatelj značajnog broja izmjena i dopuna važećih zakona koji se odnose na financijski sektor. Nastavljeno je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a raspodjelom zadataka i odgovornosti nadležnih institucija dodatno se pojednostavnjuju i ubrzavaju procesi sanacije i likvidacije posrnulih kreditnih institucija i pridonosi ukupnoj stabilnosti financijskog sustava. 

Ističe se i da je stvoren preduvjet za ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam, odnosno uspostavu bliske suradnje HNB-a s Europskom središnjom bankom, čime je Hrvatska postala dijelom jedinstvenoga nadzornog i jedinstvenoga sanacijskog mehanizma i prije pridruživanja europodručju.

Predstavnica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka detaljnije je predstavila izmjene zakonodavnog okvira u području djelovanja agencije, i to Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakona o osiguranju depozita koji, osim značajnih sadržajnih novina, dovode i do promjene naziva Državne agencije u Hrvatska agencija za osiguranje depozita, zaključuje se u priopćenju.