za direktno

Ramljak: Na moj prijedlog pozvan je Šavorić, a sve što se sada zbiva najavio je prije godinu dana Čedo Prodanović

Autor

Marijan Opačak

Bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak otkrio je u petak kako je on taj koji je pozvao odvjetnika Šavorića u Vladu te da se priključi izradi Lex Agrokora. Za Direktno je govorio o cijeloj aferi Hotmail i situaciji u Agrokoru.

25.05.2018. u 17:14
Ispiši članak

Kakav je Vaš dojam o cijeloj aferi Hotmail i je li to uistinu afera?

Mislim kako nikome nije lako da se nađe u ovakvim stvorenim tezama, čovjek uvijek vjeruje da će biti bolje. Smatram kako će ipak ljudi prepoznati da smo napravili dobar posao. Te konstrukcije nisu normalne.

Je li uistinu vaša grupa 'Borg' napravila zakon koji ide na štetu Hrvatske?

Prvo taj naziv 'Borg' dolazi s onog e-maila koji sam ja njima svima poslao na Uskrs. I mi nismo sebe tako nazivali. Svaki projekt ima netko svoje ime, neko kodno ime. Nama je projekt, taj projekt kojeg smo radili umjesto da ga nazivamo projekt Agrokor, nazivali smo ga projekt Borg. Iz tog je nastala ona cijela konstrukcija, da smo se mi našli, nas nekih pet, šest, sedam i otišli u Vladu te ju prisilili kao i da je potpredsjednica i predsjednik Vlade imali posebnu korist od toga i da smo namjerno išli oteti tvrtku jednom poštenom poduzetniku i oštetiti državu.

Tko je nazvao Borisa Šavorića da dođe u Vladu i napiše 'lex Agrokor'?

Mi koji smo bili na prvom sastanku bili smo financijaši. U Vladi je postojao dogovor ondašnjih partnera da se skupi jedna skupina stručnjaka i da ih se brifira o tome što se zapravo događa s Agrokorom. U tom trenutku Agrokor je već dobio 60 milijuna eura od HBOR-a, a onda je Ivica Todorić u drugom mjesecu tražio dodatnih 300 milijuna eura od Vlade. I članovi Vlade su tada ostali šokirani s tim drugim zahtjevom.

Tada su se dogovorili, koalicijski partneri i stručnjaci da im kažemo kako stvari zaista stoje i kakva je stvarna situacija. Kad smo im dali financijski nacrt analize, a projekcije su bile katastrofalne, nazvali su nas nakon desetak dana i tražili da im napravimo projekcije kako bi se to odrazilo na cjeloukupno hrvatsko gospodarstvo. Projekcije su pokazale kako je to jedna velika spirala koja bi povukla cjelo gopodarstvo nazad u recesiju.

Postojalo je više planova kako spriječiti propast, a među njima i da se Todoriću i da nekakav novac. No mi smo onda išli s tim prijedlogom, s obzirom da smo dobili sliku o kolikoj se financijskoj rupi radi,  da napravimo nekakv tobogan, odnosno strunjaču koja bi mogla spasiti gospodarstvo, ali da se ne daju nikakva sredstva iz državnog proračuna.

Danas kad pogledam iz ove udaljenosti žao što smo to išli na taj način raditi, a danas gledamo kako je Vlada dala 500 milijuna kuna iz državnog proračuna, skoro 120 kuna po svakom neiseljenom Hrvatu da spasi Petrokemiju. Nitko ne postavlja pitanje koliko bi to škola moglo biti, a s druge strane mi smo smislili plan koji nikako ne ugrožava hrvatsko gospodarstvo. Ispada da bi na kraju bilo bolje da smo pustili da ide sve u stečaj i da se sljedećih pet godina vadimo iz recesije. Sad bi nastala revolucija.

Dakle, premijer Plenković nije osobno pozvao Borisa Šavorića da radi 'lex Agrokor'?

Ja sam ga predložio. On ga je poznavao. Ali tih dana je bilo pozvano više odvjetničkih ureda. Neki su već radili s Agrokorom pa bi bili u sukobu interesa. Neki nisu imali potrebna znanja, iskustva ili nisu bili korporativni odvjetnici, nisu radili takve stvari. On je jedini ostao jer je zadovoljavao sve uvjete. 

Postoji mišljenje kako ste nakon Agrokora namjeravali isto napraviti s HEP-om, odnosno INA-om?

Tomislav Matić i ja u toj konstrukciji našli smo se tako što je potpredsjednica Vlade pitala za mišljenje o otkupu dionica INA-e nakon što je premijer Plenković na Badnjak obećao kako će otkupiti dionice INA-e. S obzirom da smo tada bili u procesu prekomjernog deficita, država nije mogla uzeti kredit, odnosno nismo se mogli zadužiti, Martina Dalić nas je zamolila da vidimo ima li ikakvih mogućnosti da se taj posao napravi bez zaduživanja.

Mi smo potom došli na ideju, odnosno ta ideja je već postojala kod SDP-ove koalicijske Vlade, da se proda dio HEP-a, a s tim novcem kojeg država prikupi kupi MOL-ov udio u INA-i. To je bila jedna generalna konstrukcija koja nije prošla. To je bilo prije nego je nastao problem Agrokora u drugim mjesecu. 

Potom se pojavio problem Agrokora i Martina Dalić nas je predložila da budemo u toj neformalnoj radnoj skupini koja se trebala osnovati te koja je trebala procijeniti stanje. Tri člana te skupine trebao je predložiti HDZ, a dva Most. Tada je Martina Dalić predložila nas dvoje, bio je tu još Tonći Korunić, a Most je predložio Branimira Bricelja i Zorana Besaka.

Most je bio upućen u cijelu priču od početka?

Naravno da jesu. Ne mogu se načuditi njihovim izjavama u Saboru koje su govorili. S obzirom da su oni predložili osobu Zorana Besaka koji navodno stoji iza toga da je podijelio e-mailove s javnosti. Sve su dakle znali od početka. 

Neki smatraju kako će Agrokor nakon nagodbe biti predan novim vlasnicima te biti u gorem stanju nego 2017. godine...

Smatram kako su to to čiste spekulacije, apsolutno je neistina da će biti u gorem stanju nego 2017. godine.  Agrokor će biti predan novim vlasnicima s manjim zaduženjem nego što ga je imao prije otvaranja Izvanredne uprave, s bitno boljim poslovanjem, ako ne bolje onda barem na istom nivou kao što je to bilo 2017. godine.

Mnoge kompanija tijekom Izvanredne uprave puno bolje posluju pa čak bilježe i rast poput Leda, Jamnice i slično. 

Je li Marica Vidaković bila u boljem ili povlaštenom položaju na odnosu na druge vjerovnike?

Vidaković je predstavljala sve vjerovnike. Nikad, ali nikad nije tražila baš ništa više za Kraš nego za ostale vjerovnike koja je predstavljala. A znala je i tražiti kad bi došlo na naplatu nešto od Kraša da odu na naplatu nekome drugome kako ne bi ispalo da su ona, odnosno Kraš, povlašteni.

Kad se isključe ove financijske mjenice, u kompaniji je bila tolika rupa da je to bilo za ne povjerovati. I tu je bilo još nekoliko kompanija koje su kreditirale Agrokor, a koji su htjeli zaobići pravila i naplatiti se mimo svih zakona.  Čak 75 posto dugova dobavljačima bit će naplaćeno.  To je mnogo više od onog što bi dobili da je Agrokor išao u predstečaj odnosno stečaj, a Vidaković se pobrinula da bude naplaćeno. 

Što očekujete od ove afere i e-mailova koji se puštaju sad svakodnevno i kad se DORH uključio u istragu?

Ova situacija oko Agrokora toliko ozbiljna, toliko opasna da su se u spašavanje uključivali ljudi sa izvrsnim školama, iskustvom. Ljudi kojima vjeruješ s kojima možeš raditi. Nevjerojatne konstrukcije su oko toga nastale. Ali ja se toga ne bojim, ni istraga. Mi smo sjedili u stolici čovjeka koji je više od 20 godina bio gospodar hrvatske ekonomije i ne samo ekonomije, onda za očekivati je ovakve napade i raznorazne konstrukcije.

Hoće li doći do nagodbe?

Nagodba će proći. To je svima u interesu. Ove svađe i zastoji to je samo hvatanje konstrukcije za bolju poziciju u pregovorima. Sjetite se samo kad je Marica Vidaković javno potrgala onu nagodbu. To je bio jedan način zauzimanja pregovaračke pozicije. No morate shvatiti jednu stvar. Prije godinu dana, u rujnu 2017. godine, Čedo Prodanović sadašnji odvjetnik Ivica Todorića u intervjuu za Večernji list, ničim izazvan on je opisao taktiku na koji bi način obranio Ivicu Todorića.

Dakle, on je u tom intervjuu rekao kako će diskreditirati osobe koji su radili zakon i podnijeli kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića, srušiti zakon, izvanrednog povjerenika proglasiti kriminalcem i Todorića braniti kao da je pošten čovjek kojem kriminalci uzimaju imovinu. Dakle, sve što je opisao sad se događa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.