ŠTO JE 'RESCUE AID CREDIT'

Radusinović: Porezni obveznici ne bi trebali dati ni lipu više dok DORH ne kaže da je u Uljaniku sve čisto, a oni šute

Autor

Josip Senjak

Kolumnistica portala Direktno Dragana Radusinović gostujući na N1 rekla je da se nakon slučaja Uljanik, kao i u slučaju Agrokor, može zaključiti da nijednoj knjizi u hrvatskom biznisu ne možete vjerovati.

14.03.2019. u 16:10
Ispiši članak

“Nevjerojatno je da se razlika u količini novca potrebnoj za sanaciju dugova Uljanika kreće od 4,5 milijardi kuna, što je troškovnik ministra financija Zdravka Marića za stečaj, do 10 milijardi kuna potraživanja, što je procjena troškova Brodosplita”, rekla je Radusinović.

Pojasnila je i što je ‘rescue aid credit’ o kojem se sve glasnije govori.

“To je kredit koji je država davala za spašavanje poduzeća koji se unutar EU ne tretira kao subvencija države, nego doslovno tako, kao pomoć za spašavanje i takav kredit se može odobriti poduzeću koje ima specifičan ili poseban utjecaj na neku regiju, mjesto, zaposlenost i na opstanak jednog sustava, što možemo tvrditi da je donekle tako. Europska unija to je odobrila i ako bi se taj kredit davao, pretpostavljam, ne znam, da bi kredit dizao privatni strateški partner, nositelj bi bilo poduzeće koje se restrukturira, a država bi dala jamstvo”, pojasnila je Radusinović.

Država je, podsjetila je, tako nešto već napravila kada je HBOR dao kredit od 96 milijuna eura i “taj novac je potrošen od siječnja do kolovoza 2018. na plaće i održavanja, a zapravo na poslovanje cijele Uljanik grupe”.

“Time je kupljeno vrijeme, i s drugim kreditom bi se kupilo vrijeme, bitno bi se promijenila vlasnička struktura, država bi izašla, Uljanik grupa postala bi dio Brodosplit grupe i Tomislav Debeljak bi odgovarao za poslovanje, s tim da on ne želi, na to ima pravo, pokrivati nijedan dio dubioza”.

Je li država uopće odgovorna platiti jamstva ako ih je Uljanik grupa trošila nenamjenski, postavila je pitanje.

“Uljanik je svaki mjesec trebao slati izvješće Ministarstvu kako troše jamstva, jesu li trošena namjenski ili nisu. Porezni nadzor je rekao da nisu, DORH radi istragu. Porezni obveznici ne bi trebali dati ni lipu više nego što moraju dok DORH ne kaže da je sve tamo čisto, DORH to nije rekao, DORH nije rekao ništa. Postoji bojazan da će se raditi isto ono što se radilo između 3. maja i Uljanika, kada je 3. maj postao dio Uljanik grupe, primao subvencije od države, one su se trošile i za poslovanje Uljanika. Sada je vrlo lako moguće da Uljanik grupa primi subvencije koje će ići za poslovanje Brodosplita, jer ni oni nisu u poziciji da mogu biti strateški partner i oporavljati drugo gradilište”, zaključila je Dragana Radusinović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.