Prvom virtualnom elektranom u Hrvatskoj do znatno manjih troškova

Riječ je o sustavu u kojem se korisnicima omogućuje prodaja viškova električne energije onda kada je ne koriste. Tako se smanjuje potreba za energijom iz proizvodnje, a korisnici, često i više manjih korisnika spojenih u jedan klaster, mogu smanjivati i vlastite troškove, navodi dnevnik.

Konkretno, umjesto nekoliko sustava od 5 MW može se formirati jedan sustav snage 100 MW kojim se upravlja lakše, s jednog mjesta, virtualne elektrane. Najveća je virtualna elektrana u Europi Statkraft u Njemačkoj koja objedinjuje oko 1300 farmi vjetroelektrana, 100 solarnih izvora, 12 elektrana na biomasu i osam hidroelektrana.

Virtualna elektrana posljedica je prilagodbe postojećeg elektroenergetskog sustava novonastalim okolnostima uzrokovanim napretkom tehnologije i potrebi za postizanjem održivosti. Europska unija strateški podržava i ulaže u tehnologije koje omogućavaju veću učinkovitost i konkurentnost uz nove poslovne modele s krajnjim ciljem dekarboniziranog gospodarstva i energetskog sustava. Hrvatska kao članica Europske unije prenosi direktive u svoje zakonodavstvo te stvara okolnosti unutar kojih se mogu dogoditi željene promjene.

Najveće promjene i investicije u elektroenergetskom sustavu u desetljećima koja dolaze dogodit će se na strani krajnjih potrošača koji postaju aktivni kupci. Aktivni kupci (eng. prosumer) mogu proizvoditi, trošiti ili skladištiti električnu energiju što je puno složenija uloga u odnosu na krajnjeg potrošača čiji je profil potrošnje lakše predvidjeti kako bi se ostvarilo uravnoteženje proizvodnje i potrošnje električne energije u svakom trenutku, kaže za Večernji list Marko Lasić, direktor projekta virtualne elektrane u Hrvatskoj.