'Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon racionalizacije državnih rashoda'

Autorica Marina Kesner-Škreb ističe da u Hrvatskoj PDV predstavlja najizdašniji proračunski prihod (45 milijardi kuna ili 63 posto poreznih prihoda državnog proračuna 2016.), pa bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda.

"Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati 'štetno' oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a 'prijateljskom' PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje", ocjenjuje Kesner-Škreb.

Podsjeća da je Europska komisija predložila novi sustav stopa PDV-a 18. siječnja, kojim se članicama daje više autonomije, uz istovremeno pojednostavljenje sadašnjeg sustava.

Prijedlogom novog sustava PDV-a, koji se smatra jednim od najmanje štetnih oblika oporezivanja i posebno "prijateljskim" prema gospodarskom rastu, uz standardnu stopu od minimalno 15 posto, članice bi ubuduće mogle odrediti dvije zasebne snižene stope u visini između 5 posto i standardne stope; jedno izuzeće od PDV-a (tj. nultu stopu) i jednu sniženu stopu između 0 posto i visine sniženih stopa.

Sadašnji složen popis proizvoda i usluga iz Direktive na koje se mogu primijeniti snižene stope bi se ukinuo i zamijenio novim tzv. "negativnim" popisom, koji bi sadržavao proizvode kao što su: oružje, alkoholna pića, kockanje, duhanski proizvodi i dr., na koje bi se uvijek morala primijeniti standardna stopa.

Novina je i da će ponderirana prosječna stopa PDV-a morati iznositi najmanje 12 posto kako bi se osiguralo dovoljno sredstava u proračunima država članica i Unije. Novi režim također predviđa nastavak korištenje svih stopa različitih od standardne stope.

Novi zakonski prijedlog bit će podnesen Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru na konzultacije te Vijeću na usvajanje.

Hrvatska pri vrhu EU-a po stopi i udjelu PDV-a u BDP-u

Standardne stope PDV-a u EU se kreću od 17 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj, pri čemu najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 do 24 posto. Hrvatska je, zajedno s Danskom, Švedskom i Mađarskom po tome pri samom vrhu, navodi se u članku.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18 posto u Mađarskoj do 2,1 posto u Francuskoj.

Snižene stope PDV-a od 5 i 13 posto Hrvatska ima na 20 skupina proizvoda i usluga, koje po visini bitno ne odstupaju od stopa primjenjivih u drugim članicama.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.

Fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a koju predlaže Europska komisija doprinijet će tome da se PDV u Hrvatskoj što bolje prilagodi domaćim ekonomskim prioritetima, zaključuje se u članku.