Prosječan stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45.600 kuna depozita

"I u ovim aktualnim destimulativnim okolnostima za klasičnu štednju, s obzirom na pad kamatnih stopa, depoziti i dalje ostaju prva opcija angažiranja viška sredstava za većinu kućanstava. Pad pasivnih kamatnih stopa i uvođenje poreza na štednju donekle utjecalo na ponašanje dijela stanovništva, koje je dio raspoloživih sredstava preusmjerio u dionice i investicijske fondove, no premalo da bi to utjecalo značajnije na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstava", rekao je Savić.  

Po podacima HGK, krajem prošle godine ukupni su depoziti kućanstava u Hrvatskoj iznosili 190,36 milijardi kuna, od čega se 109,6 milijardi kuna odnosilo na depozite kućanstava u kontinentalnoj, a 80,7 milijardi kuna u jadranskoj Hrvatskoj. 

Apsolutna je vrijednost depozita u kontinentalnoj Hrvatskoj 35,8 posto viša nego u jadranskoj Hrvatskoj, pretežito zbog grada Zagreba u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita (depoziti u Zagrebu krajem prošle godine iznosili su 53,1 milijardu kuna).

No, bez Zagreba, kontinentalna Hrvatska ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.

Naime, u jadranskoj Hrvatskoj, koja uključuje sedam priobalnih, odnosno primorskih županija, prosječan je iznos depozita po stanovniku krajem prošle godine iznosio 55.849 kuna. Kontinentalna Hrvatska, koja uključuje 13 županija i grad Zagreb, imala je 30.489 kuna depozita po stanovniku. No, kada bi grad Zagreb bio izostavljen kao najjači ekonomski dio Hrvatske gdje je koncentracija depozita velika, onda bi prosječan depozit po stanovniku kontinentalne Hrvatske iznosio 27.741 kuna, što je osjetno niže u usporedbi s jadranskom Hrvatske.

Objašnjavajući kretanje ukupne vrijednosti depozita tijekom jedne godine, Savić kaže kako ta vrijednost pada negdje do kraja lipnja, ali iduća tri-četiri mjeseca znatno raste u sedam jadranskih županija, što je posljedica turizma i sezone.

Po njegovim riječima, osim sezonalnosti hrvatskog turizma, na štednju utječe i razina financijske pismenosti, jer je upravo jadranski dio Hrvatske ima najmanje financijsko znanje te se financijska edukacija treba koncentrirati upravo na to područje.