PROJEKT U ZAVRŠNOJ FAZI Vujčić otkrio kada će biti ostvarivo uvođenje eura

Vujčić procjenjuje da će pad BDP-a u ovoj godini biti 10 posto, dok se za sljedeću godinu očekuje rast od šest posto. 

Očekujemo brz oporavak gospodarstva, rekao je guverner i naglasio da je važno ispunjavanje preostalih mastriških kriterija i provedba reformskih mjera na koje smo se obvezali u zahtjevu za ulazak u europski tečajni mehanizam - ERM II.

Na početku dvodnevne 23. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište guverner je govorio o putu Hrvatske do eura, za što je ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od iduće godine. 

Sada je u izradi Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, kako bismo bili spremni euro uvesti već prvog dana 2023. Taj projekt, koji se radi s Vladom, je u završnoj fazi i uskoro će biti predstavljen, a usvajanje i početak provedbe se očekuje na jesen, istaknuo je Vujčić. 

Nacionalni plan zamjene regulirat će praktične korake u postupku uvođenja eura - kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca eura, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, gdje i u kojem roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, kako će se prilagoditi kamatne stope i preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te kako će se prilagoditi hrvatski pravni okvir.

Nacionalni plan predviđa i aktivnosti informiranja građana o svim važnim pitanjima uvođenja eura, najavio je Vujčić, podsjećajući kako ankete pokazuju da skeptični građani najčešće strahuju od smanjenja životnog standarda i povećanja cijena.

Očekuje se Vijeće EU-a u srpnju 2022. utvrditi da Hrvatska ispunjava sve uvjete, rekao je guverner, dodajući da smo se do ožujka 2022. obvezali provesti dodatne reformske mjere iz područja jačanja okvira za borbu protiv pranja novca, daljnjeg smanjenja administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanja korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanje nacionalnog stečajnog okvira.

Hrvatska već od 2016. ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, ali kriza izazvana pandemijom privremeno će otežati ispunjavanje fiskalnih kriterija, kaže Vujčić. 

Učinak pandemije na hrvatsko gospodarstvo u 2020. je vrlo snažan, ali se, nakon snažne kontrakcije u ovoj godini, u 2021. očekuju zamjetno povećanje realnog BDP-a. Stopa inflacije i dugoročne kamatne stope vrlo su niske  i očekuje da će se takvi trendovi nastaviti i u narednom razdoblju, rekao je guverner središnje banke.

Istaknuo je da će HNB nastaviti provoditi politiku stabilnog tečaja. Tečaj kune prema euru održavat će se blizu središnjeg pariteta tijekom sudjelovanja u mehanizmu ERM II, rekao je.

Vujčić ističe da su analize HNB-a i Europske središnje banke (ESB) potvrdile da tečaj nije podcijenjen niti precijenjen. Očekuje se da će tečajna politika HNB-a nakon ulaska u ERM II ostati ista kao do sada, da će tečaj do ulaska u europodručje ostati stabilan te da će utvrđeni središnji paritet vjerojatno biti tečaj po kojem će se kuna službeno zamijeniti u euro.

"Kriteriji za uvođenje eura su sada jasni - nema više sfere diskrecijskog odlučivanja, odnosno nepisanih pravila kojima smo bili izloženi do ulaska u ERM II. Stoga, daljnja dinamika procesa ovisi isključivo o nama. Trebamo provesti reformske mjere na koje smo se obvezali nakon ulaska u ERM II, provesti minimalno dvije godine u tečajnom mehanizmu ERM II i zadovoljiti mastriške kriterije konvergencije", zaključio je Vujčić.

Javni dug neće omesti ulazak u eurozonu

Što se tiče javnoga duga, on će ove godine snažno porasti zbog recesije, odnosno snažnog pada BDP-a i velikog deficita proračuna, a iduće godine će se isto tako snažno smanjiti, rekao je Vujčić odgovarajući na marginama konferencije Hrvatsko novčano tržište na novinarske upite može li se 2021. dosegnuti željena razina javnog duga od 60 posto BDP-a, što je jedan od mastriških kriterija. 

"Mi nećemo ni približno doseći razinu od 60 posto, ali tu razinu nije ni potrebno dostići, jer kriterij kaže - ako je javni dug viši od 60 posto, mora se smanjivati za jednu dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. Budući da će ta razina biti 87 ili 88 posto, blizu 90 posto, to znači da bi se javni dug trebao smanjivati za 1,3 ili 1,4 postotna boda da bi zadovoljili kriterij. Budući da iduće godine očekujemo snažan oporavak BDP-a, skok od oko šest posto, to će omogućiti da udio javnog duga u BDP-u padne i značajno više od zahtijevanog", objašnjava Vujčić.

Na upit znači li to da nas javni dug neće omesti u ulasku u eurozonu 1. siječnja 2023., guverner kaže - neće, po svim dosadašnjim prognozama HNB-a. 

Vujčić je u četvrtak sudjelovao na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište na kojoj je, govoreći o putu do eura, rekao kako je uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo, iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije.

Upitan kako komentira nastavak rasta kreditiranja i u srpnju, uz novinarsku opasku kako se građani zadužuju kao da se ništa ne događa, da nema straha, guverner kaže kako ne bi tako rekao. "Ne bih rekao da se zadužuju kao da ničega nema. Gotovinski krediti, koji su bili najznačajnija komponenta rasta kreditne aktivnosti banaka su se ove godine praktički prepolovili kao posljedica krize. I dalje ljudi uzimaju, ali se stopa rasta praktički prepolovila, što znači da kriza utječe na pouzdanje potrošača, a onda i potražnju građana za tim kreditima", objašnjava Vujčić.

Novinari su guvernera upitali i treba li razmišljati o produljenju obustave ovrha i nakon listopada ili o produljenju moratorija na otplate kredita, što mnogi zazivaju, Vujčić odgovara kako je pitanje o ovrhama za vladu. "Što se tiče moratorija, HNB je omogućio bankama da do proljeća iduće godine imaju prostor da drže klasificirane klijente koji su na kraju 2019. bili A klijenti u A kategoriji", rekao je. 

Naime, HNB je u drugoj polovici ožujka ove godine prilagodio svoj pristup superviziji poslovanja kreditnih institucija, a među tim mjerama je i ona o klasifikacija postojećih i novih izloženosti. Tako banke mogu odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim klijentima, koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti, čije je poslovanje već pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom korona virusa, a sve s ciljem izbjegavanja daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata.

"No, treba imati na umu da smo sada ušli u bankovnu uniju, odnosno u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom (ESB), sada ESB preuzima nadzor nad hrvatskim bankama i de facto će se oni kriteriji koje će donositi ESB i EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) odnositi na najveći dio hrvatskog bankovnog portfelja, pa smo vidjeli da već sada, u lipnju, imamo povećanje rezervacija po dijelu plasmana koji su u ovom trenutku nenaplativi ili se ne vraćaju", napominje guverner.