Rast cijena plina

Prisilni državni damping: Tko će to sve platiti ili kako je započeo chavizam?

Autor

ri

Na referentnim burzama cijena plina rasla je i do 30 posto te se postavlja pitanje tko će taj prisilni državni damping platiti.

17.05.2018. u 10:24
Ispiši članak

Čelnik RWE-a Zoran Miliša jučer je izjavio kako prema njihovim izračunima nitko neće moći vršiti veleprodajnu opskrbu bez najmanje 100 milijuna kuna gubitaka.

Iz izjave Miliše nazire se tko bi sve to mogao platiti. Naime, veliki su izgledi kako će HEP nastaviti ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu jer tržišni igrači ne mogu raditi s gubitkom. Mnoge kompanije neslužbeno javljaju kako se na natječaj neće javiti.

Poučeni političkim iskustvom ove zemlje, u kojoj je javnost izrazito negativno nastrojena prema privatnim investicijama, realnom sektoru i tržištu općenito, možemo zaključiti kako će ova situacija poslužiti kao valuta pred neko novo ispitivanje popularnosti političkih stranaka. Međutim, kada je supstanca javne kompanije bankomat protiv tržišta ta se kompanije u pravilu uništava, u prošlosti je tako bilo s INA-om, a danas se slična stvar priprema HEP-u.

Zbog toga, postavlja se legitimno pitanje tko će, na kraju, tu intervenciju na tržište radi kupovanja političke popularnosti na kraju platiti. Jer, tako je započeo i chavizam, piše Ivan Brodić na Energypressu.

HEP, INA, plin,

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.