Prijetnja LNG-u su prevrtljivi Komadina i velik interes novih igrača

Europska komisija je prepoznala LNG terminal kao važan projekt koji će omogućiti sigurnost opskrbe zemalja jugoistočne Europe koje većinom ovise samo o jednom dobavnom pravcu te je kao jedan od ključnih projekata uvršten na listu Europske strategije energetske sigurnosti. EU je subvencijom od 101,3 milijuna eura pokrila 30 posto investicije te će ta investicija terminal činiti konkurentnim jer će Hrvatska na njemu imati povoljne tarife za zakupce, konkurentne tarifama plinovodnog plina.

Energija je bitan sadržaj vanjske i sigurnosne politike

Kako će potražnja za LNG-jem na tržištu biti sve veća, ne samo u energetici nego i u drugim sektorima kao što je promet, Europa bi mogla od nas tražiti gradnju većeg, kopnenog terminala, kakav je prvotno i bio planiran, a čija je izgradnja planirana 2027.godine. 

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji Večernjeg lista iz ciklusa "Kakvu Hrvatsku trebamo" posvećenoj energetici, zauzela se za ubrzanje izgradnje LNG terminala na Krku, rekavši da je to jedan od projekata koji će pridonijeti hrvatskoj energetskoj neovisnosti. Upozorila je da je poljski LNG terminal na Baltičkom moru izgrađen, dok naš još uvijek čeka, iako ima potporu Europe i SAD-a.

I Vlatko Cvrtila u medijima je istaknuo ulogu energetike kao geopolitičkog oružja. Uz energetiku se, po njegovim riječima, intenzivno vežu vojna terminologija i pojmovi koji su nekoć bili isključivo vezani uz vojsku i ratove, a energetska ranjivost povezuje se s opstankom država. Energija nije samo tržišna roba i ne treba ju kao takvu promatrati, smatra Cvrtila, nego mora biti bitan sadržaj vanjske i sigurnosne politike.

Ovaj projekt koji bi Hrvatsku stavio na globalnu mapu i pridonio hrvatskom gospodarskom opravku ali i energetskoj neovisnosti nije ostao bez napada. Udruga Eko Kvarner i njezin predsjednik Vjeran Piršić nedavno su za na konferenciji za medije uputili poruku koja sažeto glasi: “Predloženi projekt gradnje plutajućeg LNG terminala i tehnološko rješenje koje je predloženo štetno je po okoliš i moglo bi dovesti do ekološke katastrofe”. Studiju takvog zaključka udruga Eko Kvarner naručila je od riječke tvrtke DLS. 

Dubljim uvidom, kolege iz Jutarnjeg lista doveli su u sumnju tu studiju jer su povezali studiju udruge Eko Kvarner sa studijom poslovnog subjekta koji ima izravni interes u nerealizaciji projekta plutajućeg terminala. To dovodi u pitanje vjerodostojnost same studije, ali i djelovanje udruge općenito. Sredstva za izradu studije, nekih 100 tisuća kuna, udruga Eko Kvarner osigurala je od donacija, kako su potvrdili medijima, krčkih hotelijera, odnosno hotelskih tvrtki i nekolicine fizičkih osoba koje na otoku imaju kuće, a koji su svi zajedno vitalno zainteresirani da se spriječi moguće onečišćenje Kvarnerskog zaljeva.

LNG terminal je napadnut i od SDP-ovog župana primorsko-goranske županije Zlatka Komadine i načelnice Omišlja Mirele Ahmetović. Njih dvoje su na zajedničkoj konferenciji za novinare usprotivili najavljenom projektu izgradnje plutajućeg LNG terminala u Omišlju te donošenju zakona koji bi ubrzao postupak njegove izgradnje, tzv. lex LNG.

"Nakon što Vlada i tvrtka LNG Hrvatska nisu uspjeli u svojem naumu proglašavajući plutajući terminal strateškim projektom, sada idu korak dalje, u derogiranje postojećih zakona i kreću u izradu ‘lex LNG-a’, kako bi izbjegli sve moguće zakonske procedure”, rekla je Ahmetović, ističući kako je “pitanje koji je i čiji interes zapravo upakiran u plutajući LNG terminal”.

Župan Komadina rekao je da Kvarner nije na prodaju i da bi se u vezi s donošenjem zakona koji se odnosi na lokalnu samoupravu trebalo nju pitati. Komadina je rekao kako ekonomska korist za lokalnu zajednicu mora biti jasna zbog opasnosti i mogućih gubitaka turističkih prihoda. Na pitanje što će poduzeti, Komadina je odgovorio da su županija i omišaljska općina dosad poduzeli sve što su mogli te kako očekuju poštovanje zakona. Istaknuo je da nisu protiv strateških interesa države, ali traže uvažavanje i poštovanje. 

Naime, Vlada piše poseban zakon kojim bi se olakšala i ubrzala realizacija plutajućeg LNG terminala kod Omišlja na otoku Krku. 'lex LNG' trebao bi riješiti neke dileme i olakšati realizaciju jer pred tvrtkom LNG Hrvatska ionako stoje dvije izazovne godine u kojima se moraju ispuniti svi preduvjeti da početkom 2020. prvi plin iz plutajućeg LNG terminala počne teći prema krajnjim korisnicima. 

Prevrtljivi Komadina

Zanimljivo je kako se Zlatko Komadina i skupština Primorsko-goranske županije koja se među prvima pobunila protiv plutajućeg LNG terminala zalažu za izgradnju kopnenog terminala. Naime, vlasnici potraživanja s hipotekom nad zemljištem u Omišlju, gdje bi se kopneni terminal za ukapljeni plin i trebao realizirati su slovenski poduzetnik Vladimir Puklavec i luksemburška kompanija Gasfin. Tvrtka Gasfin vlasnik je tvrtke Trans LNG, a po čijoj studiji udruga Eko Kvarner pokušava stopirati plutajući LNG terminal. 

Naravno županija je protiv 'lex LNG-a' jer Vlada ovim zakonom zaobilazi lokalnu samoupravu. Komadina i Ahmetović se bune protiv zakona jer lokalna samouprava gubi pravo davanja koncesija i jer se po njihovim mišljenju dodjelom koncesije za obavljanje gospodarske djelatnosti na zahtjev legaliziralo pogodovanje tvrtki LNG Hrvatska u kojoj će poslije, kako se najavljuje, država zadržati samo 25 posto udjela, a veći dio vjerojatno će biti u rukama stranih ulagača. Zanimljivo je kako ih ne brine to što je vlasništvo nad zemljištem kopnenog terminala, kojeg oni podupiru, u stranim rukama. 

Međutim, Komadina nije dosljedan u svojim stavovima. 2010. godine primorsko-goranski župan pozdravio je odluku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Vlade da podrže projekt tvrtke Plinacro za izgradnju "plutajućeg" LNG terminala.  

"Plutajući terminal nije nekompatibilan s 'velikim' (LNG terminalom), njegova prednost je u tome što je jeftiniji, brže se realizira, a nakon što obavi svoju funkciju može se prebaciti na novu lokaciju. Također, Hrvatska treba alternativni pravac dobave plina iz izvora koji u mrežu mogu ići direktno, primjerice iz arapskih zemalja", govorio je Komadina tada. 

Vlada uvjerava kako će naknade biti lakše riješene kroz takav zakon, odnosno bit će riješen dio njih. Drugi dio naknada se rješava kroz novi zakon o plinu, koji je, također, u pripremi. Lex LNG bi vjerojatno pokrio i neke druge stvari, poput infrastrukture koja se tiče terminala.

No, vjerojatnije je, kazuju upućeni, kako se Komadina buni jer zbog 'lex LNG-a' gubi utjecaj na tvrtku i fotelje u nadzornim i upravnim odborima koje u tom slučaju lokalne uprave mogu ucijeniti zbog davanja koncesije.  Ali bilo kako bilo projektu opet prijeti mogućnost nerealizacije zbog sitnih interesa 'igrača'  i uhljeba koji iz svakog projekta bilo koje Vlade pokušavaju ušićariti ili fotelju ili nekakvu korist.