Prijeti li Hrvatskoj nestašica dizela? Brodić za Direktno: Zbog ovog bi tržište toga derivata moglo doći do ruba...

Naznake ove krize mogli smo vidjeti prošle godine kada je industrija zbog visoke cijene i nestašice plina, uslijed rata u Ukrajini, mahom prelazila na rad putem toga goriva. Skladišta su bila prazna, a francuske rafinerije pod pritiskom sindikalnih akcija, prosvjeda i obustavljanja proizvodnje. Zbog toga je dizel značajno poskupio, a u jednom trenutku nije bilo niti dovoljno opskrbe.

Kako će se ovoga stvari razvijati pitali smo energetskog analitičara, urednika portala Energypress Ivana Brodića, a bila je to prilika postaviti nekoliko pitanja i glede ostalih energetskih tema. 

"Iako nam blaga europska zima ide na ruku te je potrošnja energenata zbog toga smanjena, a lokomotiva industrije Njemačka, gospodarski, osim Rusije, izložena i Kini i SAD-u koji se pripremaju za usporavanje, se priprema za recesiju ili barem smanjenje rasta, mnogi analitičari, ne samo u spomenutim predviđanjima, prognoziraju krizu na tržištu dizela. U proteklom se razdoblju Europa pripremala za ovu situaciju punjenjem skladišta, no skladišta gotovo nikada ne odgovaraju punim potrebama nekog tržišta", navodi Brodić.

Dodaje kako je "pitanje je koliko je bilo moguće nadomjestiti ruske derivate iz drugih izvora, poput Kuvajta ili sjevera Afrike, jer se većina energenata trguje dugoročnim ugovorima, koje je vrlo skupo prekinuti. Zbog toga bi tržište toga derivata moglo doći do ruba, što bi značilo da će cijene krenuti prema gore. U kojem postotku ovisit će o dobavnim pravcima, prestanku štrajkova u velikim francuskim rafinerijama (ovoga će puta to ovisiti o odnosu prema Macronovoj mirovinskoj reformi), dubini recesije ili usporavanja, ali i kineskoj potražnji nakon smanjenja korona restrikcija. Prisjetimo se, prije nekoliko je godina u jeku krize energenata na istoku u Europi bila nestašica ukapljenog plina i ugljena, jer u Kini i Indiji 'nisu pitali za cijenu'".

Je li moguće ipak predvidjeti kako će se situacija razvijati glede cijene na tržištu, upitali smo našeg sugovornika.

"Za predviđanje cijena derivata nije zanemarivo niti tržište valuta. Naime, tečaj dolara u odnosu na euro opao je za jednu desetinu u odnosu na dva kvartala prije. Kako se trgovina derivatima odvija u dolarima (premda su neke zemlje poput Saudije, Rusije, Kine i UAE sve glasnije u ideji napuštanja petrodolara), a ako euro nastavi jačati, cijena derivata, tako i dizela bit će povoljnija na europskim, a tako i na mediteranskom tržištu.

Potonje je vrlo važno za Hrvatsku, jer se njegove performance uzimaju u obzir za formulu izračuna derivata u nas. Također, glavni uvoznici derivata, poput INA-e osiguravaju uvoz upravo na tom tržištu, pogotovo u ovom prijelaznom razdoblju kada je rafinerija u Rijeci u davno dogovorenom remontu u sklopu velikog projekta modernizacije, koji će joj omogućiti preradu nafte koja nije isključivo s istoka. Proces bi mogao usporiti štrajk unajmljenih radnika, no to je neka druga tema", kaže Brodić.

Zanimljivo i zabrinjavajuće kako se stuacija s embargom na derivate poklapa sa zatvaranjem rafinerije u Rijeci zbog remonta. Kakva će biti kretanja glede dizela u Hrvatskoj?

"Na situaciju na tržištu dizela u Hrvatskoj mogla bi - osim novonastalih prilika na europskom tržištu zbog nove runde sankcija Rusiji - utjecati i politika. Svjedoci smo kako hrvatska vlada uvodi cjenovne limite kako bi amortizirala udar krize na kućanstva.

Problemi nastaju kada su ti limiti jednaki ili vrlo često niži od nabavne cijene ili prerađivačke cijene nekog derivata. U tom slučaju moguće su nestašice, kako se to prije nekoliko tjedana dogodilo u Mađarskoj, jer niti jedan poslovni subjekt neće raditi protiv sebe te samoga sebe dovoditi u gubitke. Ako i mora, podići će tužbe protiv države, kako je ovih dana najavio slovenski Petrol.

Takvu nestašicu vidjeli smo u slučaju plavog dizela za poljoprivrednike i ribare. Svi dionici osim INA-e su ga prestali distribuirati jer mu je maloprodajna cijena pala ispod nabavne. Zbog toga je došlo do obilne kupnje i rizika od tržišnog nedostatka goriva.

U Hrvatskoj će situacija s dizelom, osim europskih tržišnih čimbenika, koji svakako imaju utjecaj na formiranje cijene, ovisiti i o sluhu vladajuće administracije za očuvanjem likvidnosti poreznih obveznika odsustvom zadiranja u njihove profite, uz moguće proračunske intervencije u smjeru poticanja potrošnje energenata", kaže urednik EnergyPressa.

Ovu temu zaključuje porukom kako vjeruje INA-i koja kaže kako će rafineriju pustiti u rad krajem travnja, jer je vidljivo iz raznih izvještaja kako radovi na rafineriji napreduju u, više ili manje, zacrtanom roku. "INA je priopćila i to kako je na Mediteranskom tržištu nabavila dovoljne količine derivata te im je za vjerovati i zaključiti kako će derivata u Hrvatskoj, barem do puštanja u rad rafinerije biti. Jedino nismo sigurni po kojoj cijeni. Dakako, ponovno puštanje u rad rafinerije u Rijeci dodatno bi relaksiralo hrvatsko tržište na dulji vremenski rok,"

Kad smo već kod INA-e, sastao se savjet za INA-u koji je zaključio kako se odštetni zahtjevi MOL-a temeljem dvije arbitraže ne mogu osporavati, a slijedom nekih novih afera zadužio nekoliko ministara napraviti prijedlog novog upravljačkog modela kompanije. Kako to komentirate?

"Od samog početka, od kada je pokrenuta prva arbitraža, temeljem jedne studije koja nikada nije pokazana hrvatskoj javnosti, čiji koautor danas, nota bene, zagovara plaćanje odštete novcem iz proračuna, dakle novcem poreznih obveznika, govorim kako svaki rat završava dogovorom i kako je nemoguće dioničaru s tolikim brojem dionica, kao što je MOL osporiti velik utjecaj na upravljanje kompanijom. Tim više što je, a sada je to neprijeporno, MOL-ova uprava bila financijski vrlo povoljna za INA-u, premda o nekim poslovnim odlukama možemo deabatirati. Sad imam dva pravorijeka, čijega su se osporavanja, ulaskom u arbitražni proces obje strane odrekle. Trošenje novca poreznih obveznika na ovu svrhu, dakle, ide na dušu onih, a bio ih je pretežiti broj (čak su i neke vlade rušene radi toga, neke stranke i nastale) koji su takve ratove protiv strateškog partnera i podržavali sve pripadajuće akcije. Na dušu kažem, jer u novčanik je zakonski nemoguće zadirati.

Kada govorimo o modelu upravljanja, posve je logično da dioničar sa tolikim brojem dionica, kao što je Hrvatska, premda se prema Zakonu o INA-i trebala ulaskom u EU riještiti polovine svojih dionica, želi imati veći utjecaj u upravljanju kompanijom. Pogotovo egzekutivni, jer nominalni čak i ima. Energetska kriza nam ide na ruku, ali i činjenica kako u ratu dioničara najviše pati kompanija. Sreća je da kompanija nije izlistana na nekoj burzi s dinamičnijim trgovanjem, tek tada bismo vidjeli prave razmjere situacije.

Kako će se razviti situacija, ne znam, no uvjeren sam kako će do dogovora, kvalitetnog za kompaniju brzo doći, jer ohrabruje činjenica kako su dioničari izabrali možda nikada kvalitetniju upravu u INA-u, o čemu sam puno puta govorio, pa i za vaš portal. Naime, dobrobit jednog od najvećih poreznih obveznika i jednog od najvećih poslodavaca nam svima treba biti na privom mjestu. I javnosti, i regulatoru, i Vladi, ali i MOL-u", zaključuje Brodić.