Poznati hrvatski poduzetnik isprozivao guvernera HNB-a: 'Djeluje kao baba Vanga'

"Već koncem 2020. i početkom 2021. Hrvatski izvoznici su predlagali da se horizontalna pomoć svima pretvori u ciljanu, fokusiranu pomoć onima koji su u potrebi. Dakle, da oni koji su energetski, stambeno ili socijalno siromašni dobiju na neki način vouchere za to. Međutim, Vlada se na to oglušila", kazao je Bago, poduzetnik i bivši predsjednik Hrvatskih izvoznika. Dodao je kako ne smatra točnom izjavu da neće doći do promjene cijene energenata i kazao: " Očekuje se promjena cijene, prije svega plina, oko nove godine". 

Bago je upozorio da su brojne mjere Vlade poticale inflaciju. "Jedan od izvora snažnog rasta inflacije je turizam onako kako je uklopljen u gospodarstvo Republike Hrvatske. Ne mislim da bi ga trebalo sankcionirati, dapače, treba ga razvijati, ali tako da je duboko ukorijenjen u hrvatsko gospodarstvo i društvo, a ne da to bude izvor zarade kompanija iz inozemstva koje prodaju jeftinu hranu", rekao je. Drugi razlog inflacije vidi u pucanju trgovačkih i dobavnih lanaca koji su izazvali poremećaje u Europi i svijetu, a koji se prelijevaju i na Hrvatsku. "Taj poremećaj još uvijek je aktivan i dijelom je prisutan u našoj inflaciji. Drugi izvor inflacije su energenti", dodao je. Govoreći o plaćama u javnom sektoru, Bago je poručio da je problem bio način na koji je rast proveden.

"Nije isto reći da nešto treba napraviti i prihvatiti metodu koja može biti kontraproduktivna. Kad povećate plaću u javnom sektoru za 90 posto, to postaje konkurencija hrvatskom gospodarstvu. Rast plaća znači rast potrošnje, a s druge strane raste i potražnja za prehrambenim proizvodima i energijom. To sve stvara novu inflaciju", istaknuo je. Na pitanje je li riječ o "inflacijskom tornadu", Bago je odgovorio:  "Da, to je trebalo raditi puno smislenije i polaganije. Objasnio je kako su povišice plaća utjecale i na domaći turizam". "Ljudi koji su dugo bili potplaćeni, poput onih u zdravstvu, školstvu i državnoj upravi, nakon povećanja plaća počeli su trošiti i odlaziti na more, što je imalo vidljiv porast u statistici. To je sedam do osam posto građana Hrvatske", zaključio je.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

'To znači da ECB vodi brigu o nama'

Bago upozorio je da Hrvatska prebrzo srlja prema članstvu u OECD-u, a pritom zanemaruje vlastite ekonomske slabosti. Kritizirao je i Hrvatsku narodnu banku, ocijenivši da su njihove prognoze često promašene i da njihova uloga mora biti redefinirana. Na pitanje je li ukidanje subvencijskih paketa povezano s prilagodbom zahtjevima OECD-a, Bago je odgovorio da je članstvo važno, ali i da nosi izazove. "OECD se percipira kao organizacija najbogatijih država, ali to nije točno. Članice su i Meksiko i Kolumbija, čiji je BDP manji od hrvatskog. Radi se o državama koje vode brigu o socijalnom statusu građana i imaju pod kontrolom javnu upravu, vlade i transparentnost. Nama je to iznimno važno", istaknuo je.

Dodao je kako Hrvatska ide ubrzanim putem. "Mi želimo sljedeće godine postati članica OECD-a, ali teško je da mogu prihvatiti činjenicu da zemlja iz EU-a, koja ima manje od 80 posto prosječnog BDP-a Unije, ulazi u OECD. Moramo biti svjesni da će nam to smanjiti sredstva iz europskih fondova", rekao je Bago. Bago je naglasio da nije zagovornik naglih promjena. "Građani nižeg dohodovnog cenzusa već trpe zbog inflacije. Ako Vlada želi ući u OECD, mora početi rješavati dubioze sustavno", poručio je. Kao ključne poteze naveo je ozbiljno ukomponiranje turizma u hrvatsko gospodarstvo te dugoročnu energetsku strategiju.

Zbog ulaska u OECD hrvatska vlast odustaje od dijela sinekura u javnim poduzećima: Živi bili, pa vidjeli!

Govorio je i o ulozi HNB-a. "Guverner Vujčić rekao je da će, ako Vlada pita, oni dati savjete. No, uloga Hrvatske narodne banke u zadnjih nekoliko godina je prilično nedefinirana. Oni svake godine u rujnu objave svoje viđenje, ali kad usporedite godinu za godinu, promašaji su i 15 do 25 posto. To više djeluje kao hrvatska baba Vanga", rekao je Bago. Dodao je da HNB više nije brana od inflacije i samovolje vlada. "Navodno je njihova uloga prenesena na Europsku središnju banku, ali ne znam je li ikad netko iz HNB-a glasovao protiv odluka. To znači da ECB vodi brigu o nama", poručio je za HRT.