Poznata tvrtka u Hrvatskoj na udaru prevaranata: 'Savjetujemo vam da provjerite'

Reagirao je tako na lažnu stranicu i Mall.hr. Iz te tvrtke upozorili su na lažnu stranicu koja pod njihovom imenom nudi nagradnu igru te pozivaju kupce da ne sudjeluju u njoj. "Savjetujemo vam da uvijek provjerite autentičnost objava, primljenih poruka, web stranica i pošiljatelja prije nego što na njih odgovorite", poručili su. CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima prije ili prilikom online kupovine omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba, priopćeno je u ponedjeljak iz CARNET-a.

Navode da je korištenje servisa jednostavno- potrebno je samo na stranici iffy.cert.hr upisati ili zalijepiti URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru."U proteklom razdoblju broj lažnih internetskih trgovina u stalnom je porastu. One često oponašaju stranice poznatih modnih brendova, s ciljem krađe osobnih podataka i financijskih sredstava. Stoga smo, zbog sve učestalijih prijava lažnih internetskih trgovina, odlučili razviti servis CERT iffy", izjavila je Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.  Brojke su uistinu zabrinjavajuće. Iz CARNET-a navode kako njihov Nacionalni CERT trenutno posjeduje popis od više od 6.000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj.

"Taj je broj rezultat inicijalnog testiranja servisa prema indikacijama koje pokazuju da se radi o lažnom web shopu. Točan broj lažnih internetskih trgovina teško je utvrditi zbog toga što se dio trgovina nakon prijave ukloni, a napadači kreiraju nove na drugim domenama. Osim toga, neke je lažne internetske trgovine teško automatizirano detektirati. Zato je važna suradnja između različitih tijela, ali i povratna informacija korisnika koji će moći prijaviti lažne web shopove koji se ne nalaze u bazi. Važno je napomenuti kako su rezultati analize informativnog karaktera te se korisnicima savjetuje da dodatno samostalno provjere internet trgovine pomoću indikatora koje će pronaći na servisu, a odluku o kupovini donose samostalno", navode iz CARNET-a.

Vishing, phishing i smishing

Ovo je samo jedan od sličnih slučajeva koji su se dogodili u posljednje vrijeme. Iz tog je razloga važno biti upoznat s oblicima financijskih online prijevara i načinima izbjegavanja istih. Postoji takozvana CEO prijevara ili direktorska prijevara i prijevara s računima. Direktorska prijevara je kada se varalice pretvaraju da su šefovi ili nadređeni u organizaciji. I tako prijevarom navode da se uplati novčani iznos na lažni račun ili da se neovlašteno doznače novci s poslovnog računa. Prijevara s računima je kada se varalice pretvaraju da su klijenti ili dobavljači te tako navode osobu da plati buduće račune na drugi bankovni račun. Također su široko rasprostranjene i krađe identiteta, piše Ministarstvo unutarnjih poslova.

Tu se ubrajaju vishing, phishing i smishing. Vishing je krađa identiteta pozivom, dakle telefonska prijevara u kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da osoba otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im se uplate novčana sredstva. Phishing je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte, točnije kada prevaranti šalju lažne poruke e-pošte. Tim porukama pokušavaju navesti žrtvu na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Smishing je krađa identiteta SMS-om, odnosno to je pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke. Nadalje, česte su i krivotvorene mrežne stranice banaka u kojima se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu.

Zbog prevare reagirali iz poznate tvrtke: 'Ako vidite sporni profil, molimo vas da ga prijavite'

Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika. Nadalje, poznate su i romantične prijevare. Naime, varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje. Prevaranti često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta. Dalje, tu je krađa osobnih podataka. Osobne informacije ljudi prikupljaju se kroz kanale društvenih medija, a postoje i investicijske prijevare i prijevare u online kupovini koje navode osobe da misle kako je pametno u nešto uložiti ili daju odlične, a naravno lažne online ponude.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.