Potpredsjednik EK za energetiku: Hrvatska bi mogla biti energetsko čvorište jugoistočne Europe

Šefčovič je u Zagrebu održao izlaganje na konferenciji o novoj hrvatskoj energetskoj strategiji, sudjelovao u dijalogu s građanima o energetici i klimatskim promjenama te razgovarao s najvišim državnim dužnosnicima.

"Hrvatska ima potencijal za proizvodnju 30 GW energije od Sunca i vjetra, tri puta više nego sada. Ako to kombinirate s hidroenergijom i geografskim položajem, možete od zemlje koja trenutačno uvozi energiju postati zemlja koja bi doista bila energetsko čvorište za jugoistočnu Europu", rekao je Šefčovič u sklopu dijaloga s građanima, održanom na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Govoreći o LNG terminalu na Krku, Šefčovič je kazao da je riječ o važnom projektu ne samo za Hrvatsku nego i za regiju i za energetsku sigurnost cijele Europske unije jer će omogućiti slanje plina u svim smjerovima, jačanje konkurentnosti na tržištu i niže cijene, napomenuvši da je LNG terminal u Litvi omogućio pad cijena plina za 20 do 30 posto.

Zlatno pravilo energetske sigurnosti je diversifikacija opskrbe, istaknuo je, savjetujući zemljama u regiji da poboljšaju energetske interkonekcije i osiguraju da svaka ima barem tri izvora iz kojih nabavlja plin.

Na pitanje zašto Hrvatska mora kupiti plinski terminal umjesto da ga unajmi, Šefčovič je objasnio da se europsku financijsku potporu može dobiti samo ako je zemlja vlasnik terminala.

Europska unija odobrila je prošlog prosinca 101,4 milijuna eura za projekt LNG terminala na Krku, a nedavno i dodatnih 16 milijuna eura za spojni plinovod.

Na pitanje kako EU planira smanjiti svoju ovisnost o Rusiji kada je riječ o energentima, s obzirom na to da Europa uvozi više od 50 posto energije, Šefčovič je kazao da EU potiče razvoj novog opskrbnog pravca iz Kaspijskog mora koji bi trebao zaživjeti do 2020. Europa također potiče izgradnju LNG terminala, poput onih u Litvi i Poljskoj, te energetskih interkonekcija.

Govoreći o klimatskim promjenama, Šefčovič je kazao da su one "neosporne" i da je "znanstveno dokazano" da ih uzrokuje čovjek te da bi Europa trebala učiniti više u cilju njihova ublažavanja, u suradnji s drugim zemljama.

Podsjetio je da su usvojivši Pariški sporazum o klimi u prosincu 2015. sve zemlje svijeta prvi put u povijesti obećale da će se zajedno boriti protiv klimatskih promjena.

Upozorio je ipak da to nije dovoljno jer bi po tom sporazumu globalna temperatura porasla za 3 stupnja Celzijevih, što bi bila "katastrofa", te apelirao na sve da se učini više kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na manje od 2 stupnja.

S obzirom na to da je američki predsjednik Donald Trump odlučio povući SAD iz Pariškog sporazuma, Šefčovič je istaknuo da je to s druge strane mobiliziralo mnoge američke gradove, savezne države i tvrtke da se odlučnije bore protiv klimatskih promjena.

"Predvodeći svojim primjerom, transformirajući naša gospodarstva i uvodeći nove tehnologije pokrećemo transformativni proces koji (...) će nas dovesti do onoga što želimo", rekao je, naglasivši da ulaganje u obnovljive izvore energije više nije neisplativo.

"Moramo to učiniti. Što dulje budemo čekali, to će posljedice biti ozbiljnije. Tehnologija postoji i najuglednije financijske institucije spremne su u to ulagati", kazao je.

Istaknuo je da bi do 2030. 70 posto električne energije u Europi trebalo biti niskougljično odnosno dolaziti iz obnovljivih izvora energije ili nuklearnih elektrana.

Da je to moguće, dokazuje primjer Norveške i Švedske koje osiguravaju već više od 90 posto svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora, kazao je.

Šefčovič se složio da su klimatske promjene jedan od uzroka migrantske krize i s tim u vezi kazao kako surađuje s poznatim svjetskim filantropima na ublažavanju tog problema. Bill Gates podupire, primjerice, razvoj novih vrsta usjeva otpornijih na sušu, dok Arnold Schwarzenegger potiče postavljanje mikro-energetskih mreža u ruralnim zajednicama u Africi, kazao je.

U vezi problema energetskog siromaštva, Šefčovič je kazao da je Europska komisija nedavno pokrenula novi mehanizam koji će omogućiti prikupljanje preciznih podataka o tom problemu.

Procjenjuje se da je gotovo 50 milijuna ljudi u EU energetski siromašno, što znači da ne mogu platiti račune za grijanje, dovoljno grijati svoje domove ili popraviti krovove koji prokišnjavaju.

Komisija predlaže da se uvedu posebni oblici socijalne pomoći za te ljude, kazao je Šefčovič.

Uz to, EU priprema nova zakonska pravila za ljude kojima se zbog neplaćanja računa isključi struju ili plin kako bi im se pomoglo da pronađu rješenje, a Europa ulaže i velika sredstva u povećanje energetske učinkovitosti putem obnove zgrada, čime se računi mogu smanjiti za 50 do 70 posto, istaknuo je.

Glede zbrinjavanja otpada, Šefčovič je kazao da je potrebno povećati recikliranje otpada i podsjetio da je Komisija nedavno usvojila strategiju za bolju i održiviju proizvodnju, upotrebu i reciklažu plastike.