IZ LIJEPE NAŠE U SVIJET

POSJETILI SMO BUCKHILL Crni labud informatičkog svijeta u Hrvatskoj

Autor

Marijan Opačak

Izaći iz vlastitog komfora i pisati o nečemu o čemu znaš malo ili ništa zna biti teško. No dali smo si za zadatak napisati priču o tome kako u Hrvatskoj funkcioniraju i rade informatičke tvrtke. Hrvatska ima velik spektar informatičkih tvrtki, a neke od njih zauzele su svoje mjesto i na globalnom tržištu. Dalje u tekstu vidjet ćete da svaka ima svoje specifičnosti. Laički rečeno, cijeli IT sektor je poput jedne velike kuće u kojoj svaki majstor ima svoj dio rada. Iako svi majstori rade u 'građevini', ipak svaki radi svoj dio koji ga razlikuje od ostalih.

11.06.2019. u 18:42
Ispiši članak

Da uopće pojmite koliko su informatičke tvrtke u modernom svijetu bitne okrenite se oko sebe. Kao što nam je rekao jedan od naših sugovornika Lovre de Grisogono, direktor operacija u britansko-hrvatskoj informatičkoj tvrtki Buckhill, ljudi često zaboravljaju kako je većina stvari koje koriste i koje se nalaze oko njih usko vezana uz neki oblik informatike.

"Ne postoji službena definicija šta bi informatika točno bila. Za računarstvo se točno zna što je. Međutim, danas ne možete otići u državnu instituciju, u najnerazvijenijem dijelu Hrvatske, a da tamo nema interneta. Danas bez informatike i interneta se ne može ništa. Ljudi često uzimaju zdravo za gotovo mnogo stvari koje svakodnevno koriste i ne povezuju ih s informatikom. Kupujemo kino karte preko interneta, naručujemo hranu preko interneta, koristimo liftove, perilice rublja, hladnjake, pećnice, bankomate, a sve je to netko programirao. Pa čak i oznake na autobusnim i tramvajskim stanicama koje nam govore kad dolazi tramvaj ili autobus je netko programirao. Iza svega toga stoji čovjek s idejom i sve je to napisano u nekom obliku koda", kaže de Grisogono i dodaje kako bi se, da netko negdje ugasi internet, vratili u vrijeme paljenja plinskih svjetiljki. "Naime, i ulična svjetla i semafore je netko programirao", napominje. 

Buckhill je svojevrsni 'Crni labud' informatičkog sektora kod nas. To je britansko-hrvatska IT tvrtka koja je specijalizirana za inovativna rješenja u području osiguranja, tzv. 'insurtech'. Iako manje poznata izvan spomenutoga kruga, upravo se u 'insurtech' okruženju ime Buckhill sve češće spominje kao tvrtka koja zastarjelo poslovanje osiguravajućih tvrtki uvodi u 21. stoljeće. Dakle, Buckhill ne proizvodi nešto toliko očito kao svakodnevne aplikacije već je usko specijalizirana tvrtka koja je svojim radom uspjela se probiti u sam vrh svjetskog tržišta. 

Zdjela i juha 

Buckhillova priča počinje 2006. godine, kontaktom između direktora Stuarta Buckella i glavnog programera Nikole Bursaća. Dvojac se upoznao putem, sada već, zastarjelih komunikacijskih kanala na internetu, koji je bio znatno sporiji i nerazvijeniji nego što je danas. Društvene mreže u obliku u kakvom ih poznajemo danas bile su u povojima, zbog čega se ozbiljnija komunikacija i dalje odvijala preko raznih portala i foruma. 

Komunikacija preko upravo jednog od takvih medija ubrzo je dovela do suradnje, a na kraju i susreta uživo. Stuart je ubrzo doletio u Zagreb i nije mu trebalo puno razmišljanja da odluči kišnu i prohladnu Englesku zamijeniti znatno toplijom i sunčanijom Hrvatskom. 

"Možete imati ne znam koliko dobru ideju i ne znam koliko novca, ali ako nemate ljude s kojima ćete to odraditi nemate ništa", kaže Lovre de Grisogono

Lovro de Grisogono nam kaže kako se tvrtka danas sastoji od četiri odjela. "Imamo toplo ljudsko lice koje predstavlja naš Ivan Adžaga, zatim programera koji su ti koji klasično rade s kodovima, zatim sistemske programere koji pružaju okruženje za naš program, koje predstavlja naš Marko Bursać koji, da to pejorativno opišemo, "rade zdjelu u koju naši programeri ulijevaju juhu" i zatim naravno tu je administracija: pravnici, knjigovodstvo, tajnice. Ne rade svi na iščitavanju kodova, međutim naposljetku to je ipak naša glavna proizvodna traka.

 

Glavni Buckhillov proizvod je 'C2MS' platforma, koja se nudi prvenstveno osiguravajućim tvrtkama i poduzećima u Ujedinjenom kraljevstvu, SAD-u i šire.

Naime, dok je u Hrvatskoj tržište osiguranja relativno konzervativno, u spomenutim je zemljama je ono značajno razvijenije i kompetitivnije. Platforma pruža upravo takvim osiguravajućim tvrtkama iznimno moćan alat putem kojega mogu automatizirati i efikasnije obavljati svoje svakodnevne procese, a tehnologija koja ga sačinjava neprekidno se razvija i unaprjeđuje. 

Iz Hrvatske u veliki svijet

A što točno rade u Buckhillu opisao nam je Ivan Adžaga, magistar informacijskih znanosti i, kako ga kolege zovu, toplo lice tvrtke. "Ukratko, mi našim klijentima, osiguravajućim kućama, nudimo platformu preko koje oni brže odrađuju svoje poslovanje. Ono što su osiguravajuće kuće prije radile ručno ili tablice, sada uz pomoć našeg proizvoda mogu odraditi višestruko brže. U nedostatku boljeg objašnjenja mi osiguravajućim tvrtkama nudimo jednu vrstu kalkulatora, s kompleksnim modulima u koji klijenti mogu unijeti velike količine varijabli koje onda program samostalno obračunava. Tako im mi ubrzavamo poslovanje".  

Adžaga nam kaže kako mu je užitak raditi u međunarodnom okružju. Naime, Buckhill klijente nalazi van Hrvatske: "Najčešće u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, u posljednje vrijeme javljaju nam se iz Francuske, Sjedinjenih Država, Kanade. Lagano širimo poslovanje. Uredi su nam tu u Zagrebu i Ujedinjenom Kraljevstvu", kaže. Dodaje kako mu je jako je zanimljivo raditi s ljudima iz cijelog svijeta. "Većina komunikacije odvija se na engleskom jeziku čak i uredima u Zagrebu jer uvijek je barem jedna osoba ne priča s hrvatski". 

On začudo nije informatičar, naime na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je informacijske znanosti. "Da, nakon što sam završio srednju školu, jedno vrijeme sam se tražio. Naposljetku sam završio informacijske znanosti i pronašao se u Buckhilu". 

Operacijski direktor objasnio nam je kako je politika Buckhilla takva da su im ljudi najbitniji."Mi imamo tri direktora. Jedan se bavi prodajom, imamo tehničkog direktora koji implementira rješenja i na kraju mene, operacijskog direktora koji uređuje unutrašnju infrastrukturu koja omogućava prvoj dvojici da rade svoj posao. Ljudi koji rade sa mnom i ja gradimo cijelo okruženje koje omogućava svim našim djelatnicama. Možete imati ne znam koliko dobru ideju i ne znam koliko novca, ali ako nemate ljude s kojima će te to odraditi nemate ništa", rekao nam je Lovre de Grisogono. 

Dodaje i kako upravo u ljudskim resursima imaju najviše sreće. 

"Naime, u vlastitoj zajednici izgradili smo jako kvalitetnu usmenu predaju. Nama se ljudi sami javljaju zahvaljujući dobrom glasu kojeg nose kako aktualni zaposlenici tako i bivši zaposlenici pa čak i kandidati koji nisu dobili posao", kaže de Grisogono i objašnjava nam proces zapošljavanja koji traje čak šest mjeseci. 

Napominje kako imaju zahtjevan, ali ekstremno transparentan način zapošljavanja. "Svakih šest mjeseci počinje novi ciklus zapošljavanja. U prvom intervjuu pokušavamo procijeniti tko je kakva osoba, jer tražimo korektne osobe i timske radnike, nakon toga provjeravamo poznavanje engleskog jezika koji nam je jako važan za sve strukture u tvrtki, a onda se kandidati imaju pravo testirati za koji god tehnički dio posla žele". 

Razumijem kako neki ljudi na određenim radnim mjestima imaju, ali radeći za Buckhill osjećam se kao u jednom balonu", kaže Marko Bursać

Dodaje i kako su svi rezultati testiranja transparentni. "Dakle, svi imaju pravo znati u čemu su pogriješili. Pa recimo ako nisu prošli test iz engleskog jezika, kad ih obavijestimo, oni mogu doći do nas gdje će im kolega anglist objasniti zbog čega nisu prošli test. To radimo u nadi da će na tome poraditi te popraviti i možda pokušati opet. Ono što želim naglasiti je da unatoč neki bi rekli dugom i rigoroznom intervjuu mi gledamo da vrijednost nije samoj diplomi, već u kvaliteti ljudi i onda je ta diploma u biti dodana vrijednost koju ti ljudi donose", kaže de Grisogono i dodaje kako se naravno nagledaju svega i svačega.

"Uvijek želimo uvijek prvo vidjeti kako ljudi dišu, kako žive. Nije dovoljna samo diploma već i vaša želja za radom, talent, opće znanje, funkcioniranje u timu", kaže.

Dodaje i kako Buckhill također zapošljava i mlade ljude bez značajnog radnog iskustva koje potom obučava i educira. 

"Nerijetko se zapošljavaju i studenti kojima se pomaže s projektima na fakultetu, a koji potom najčešće ostanu i raditi u firmi po završetku obrazovanja. Važno je napomenuti kako zaposlenici u Buckhillu nemaju isključivo tehničko obrazovanje. Čak 30 posto zaposlenika ima društveno-humanističku edukaciju i vještine koje obogaćuju i unaprjeđuju poslovanje tvrtke. Unatoč manjku strogo tehničkih vještina i kod njih je prisutan entuzijazam i volja za učenjem novih tehnologija", napominje. 

"Geekovi smo, ali nismo sramežljivi"

Sistemaš, odnosno sistemski inženjer Marko Bursać za sebe kaže da je skoro pa klasični 'geek'. "Mislim kako nam pristup informacijama, a koje mi svakodnevno kroz naš rad primamo, a koje se često vežu nekako jedna za drugu čine 'geekovima'".

"Nismo svi poput Sheldona", napominje. "Recimo ja volim sve stvari koje me vežu s pojmom geeka ali nisam sramežljiv kako se 'geekove' voli prikazati u medijima". 

I Adžaga i Bursać kažu kako im je kao informatičarima odlično raditi u Hrvatskoj. Obojica priznaju kako mnoge probleme koje inače ljudi spominju, specifično kao hrvatske probleme, u Buckhillu ne osjete. "Ali razumijem kako neki ljudi na određenim radnim mjestima imaju, ali radeći za Buckhill osjećam se kao u jednom balonu", kaže Bursać. 

De Grisogono dodaje kako je u Hrvatskoj problem nedostatak posla za većinu ljudi. "Ako si uspiješ osigurati posao kojeg želiš raditi onda je Hrvatska predivno mjesto za živjeti. U našoj tvrtki imamo ljude koji su došli raditi iz više krajeva svijeta: Floride, Meksika, Ujedinjenog Kraljevstva. Kvaliteta života u Hrvatskoj je fenomenalna. Problem je nedostatak novca kod onih koji su većina prosječnog stanovništva Republike Hrvatske. Dakle, ne govorimo o velikim svotama novca koje vrte nekakvi menadžeri, već o novcu s kojim možeš živjeti", kaže Lovre de Grisogono i dodaje kako je u tom smislu raditi u IT tvrtkama privlačno, no ipak smatra kako ima jednako privlačnih drugih poslova.  

Bursaćov dio posla u Buckhillu usko je vezan s razvojem. On provjerava funkcioniraju li programi koje Buckhillovi programeri naprave na računalu. A sad dolazimo do zbunjujućeg dijela: računalo u njegovom poslu često nije fizičko računalo, dakle spoj žica i plastike, već se nalazi na cloudu, oblaku.

"Sva naša rješenja se nalaze u tom oblaku. Kako je danas u svijetu sve ubrzano, ja imam opciju da s bilo kojeg mjesta uđem u aplikaciju i provjerim je, ali meni je brže da je napravim sa svojim kodom. Ja s par komandi, negdje u svijetu, kreiram u tom oblaku jedan kompjuter. On ne postoji fizički, ali moj posao je da kad ostali naprave to što moraju da ja provjerim je li aplikacija i program funkcioniraju. Moji kolege i ja radimo zdjelu u kojoj programeri ulijevaju juhu, samo ta zdjela više nije fizička već je apstraktna i nalazi se u oblaku kao i program", kaže Bursać.

"Mi se razvijamo doslovno od našeg rada. Nikad nismo uzeli nijedan kredit, nijednu financijsku injekciju ili investiciju već doslovno živimo od održivog rada i plan nam je nastaviti tako, samo širiti skalu. Nastavljamo graditi našu zdjelu u smjeru da u nju stane više juhe", kaže Lovro de Grisogono

Upravo je cloud razlog zbog kojeg je došao u Buckhill. "Čuo sam da se u Buckhillu radi s cloudom, odnosno oblakom. Moj završni rad bio je na tu temu i jako me zanimaju takve stvari. Jedno je dovelo do drugog i sad sam tu. Ono što je jedan veliki plus je i velika kompetitivnost jer ja sam jako kompetitivan. Ali ona zdrava vrsta kompetitivnosti koja te tjera da surađuješ sa svojim kolegama i s njim napraviš više, bolje jer znaš da to možeš".

Posao budućnosti

Trenutno u svim odjelima i u partnerskoj tvrtki "Infranet razvoj" koja radi programe za Windows operativne sisteme, za razliku od Buckhilla koji radi programe za Linux, radi 35 zaposlenika. 

"Iako smo administrativno dvije tvrtke svi radimo unisono. Naravno, iako nas razlike u poslu dijele, fundamentalno dijelimo zajednički jezik, zajedničke interese, a naravno naposljetku i zajedničku politiku tvrtke. Laički rečeno, mi smo poput jedne male zadruge, jedni uzgajaju lozu, jedni uzgajaju maslinu, a na kraju prodajemo vino i maslinovo ulje", opisuje Lovre de Grisogono i dodaje kako se oni ne razvijaju agencijski i marketingom. "Mi se razvijamo doslovno od našeg rada. Nikad nismo uzeli nijedan kredit, nijednu financijsku injekciju ili investiciju već doslovno živimo od održivog rada i plan nam je nastaviti tako, samo širiti skalu. Dakle nastavljamo graditi našu zdjelu u smjeru da u nju stane više juhe", objašnjava.

Bursać nam kaže kako je program kojeg Buckhill prodaje nastajao tijekom 12 godina teškog rada određenog broja ljudi. "Mi dakle ne idemo raditi nešto što drugi žele od nas već na tržište izlazimo kako bi prodali ono što je izvanredan rezultat ekstremno kvalitetnog misaonog procesa ljudi koji su osmisli sustav. Kako bi čitatelji shvatili razliku, s jedne strane imate agencije koje prodaju proizvod koji im najčešće napravi netko drugi, a s druge strane istraživanje i razvoj u koji mi spadamo. Mi postavljamo standarde", kaže.

"Non stop radimo na razvoju i ubrzanju našeg bazičnog proizvoda i tu tražimo genij i kreativnost kako bi se pružila brža i kvalitetnija usluga. I ne, nećemo nikada raditi stvari po narudžbi jer mislimo kako je naš najveći adut upravo u geniju i kreativnosti naših ljudi", kaže nam Lovre i dodaje kako upravo zbog toga nemaju se potrebu reklamirati. "Nas klijenti i oni koji žele za nas raditi pronađu sami, a onda mi udruženim naporima se polako grebemo i uspinjemo u ovom našem svijetu. Ovo je sigurno posao budućnosti", kaže de Grisogono. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.