Podaci HNB-a: Više od 50 tisuća Hrvata ima štednju veću od milijun kuna, u bankama gotovo 220 milijardi!

Velik novac raspoređen na malen broj ljudi, ali nije to hrvatska specifičnost. Hrvatska se lijepo uklopila u globalne trendove.

Velika štednja

Tako je ovih dana Allianzovo izvješće o globalnom financijskom bogatstvu u 57 zemalja svijeta pokazalo da najbogatijih 10 posto ljudi, njih 52 milijuna ljudi s prosječnom financijskom imovinom od 240.000 eura, drži 84 posto ukupne financijske imovine.

Najbogatiji među njima, svega jedan posto bogataša s prosječnom imovinom većom od 1,2 milijuna eura, posjeduju gotovo 44 posto kompletne financijske imovine u 57 zemalja svijeta.

Trenutačno građani u Hrvatskoj u bankama imaju ukupne depozite od gotovo 220 milijardi kuna. U toj je masi 59,99 milijardi kuna depozitnog novca na tekućim i žiro računima, 22 milijarde kuna štednje u domaćoj valuti i još 137,8 milijardi kuna devizne štednje, a vista i oročene. Kad se na tih 220 milijardi kuna primijeni udjel od 43 posto, ispada da manjina štediša, njih niti dva posto, u bankama ima 94 milijarde kuna, u prosjeku svaki po 1,8 milijuna kuna ili oko 240.000 eura.

Kako je o takvoj visokoj koncentraciji štednje u domaćim bankama već prijašnjih godina bio govorio aktualni guverner, bili smo pitali Hrvatsku narodnu banku za detaljnije podatke i dobili smo, kako su nam rekli, raspoloživu statistiku iz ožujka 2014. i tablicu koja detaljno analizira štediše s malim iznosima, dok velike spominje samo kumulativno. Tako najviše štediša ima malenu štednju, njih čak 2,6 milijuna ili 86,5 posto deponenata drži 26,5 milijardi kuna depozita i to je prosječna štednja od 10.173 kune, piše Slobodna Dalmacija.

Daljnjih gotovo 12 posto štediša ima prosječne depozite koji iznose od 88.270 kuna do 554.370 kuna. I nakon tih podatka koje smo dobili od središnje banke, slijedi kumulativni: 50.874 štediša imalo je ukupno 75 milijardi kuna, što je bilo 43 posto kompletne štednje u zemlji. To su ti bogataši koji su prema podacima HNB-a imali prosječnih 1,5 milijuna kuna, a po novinarskoj okvirnoj računici njihova današnja prosječna štednja podigla se na 1,8 milijuna kuna.

Siromaštvo raste

Bogatstvo je imuno na probleme, prošle godine nisu mu naštetili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i recesija, te je bruto financijska imovina stanovništva u 57 zemalja svijeta iz Allianzova izvješća o globalnom financijskom bogatstvu porasla 9,7 posto, na 192 bilijuna eura. Hrvatska se na listi 57 zemalja koju predvodi SAD s neto financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, našla na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku financijske imovine koju čine novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi.

Analitičari Allianza strahuju da će COVID-19 vrlo vjerojatno još više povećati nejednakost i jaz između bogatih i siromašnih zemalja koji se lani produbio, pa je financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima bila 22 puta veća od imovine po stanovniku u tržištima u nastajanju. Nejednakost onemogućuje dostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno u zemljama s niskim prihodima, pa analitičari smatraju da će u situaciji u kojoj se sve više gospodarstava okreće prema sebi svijet u cjelini biti siromašnije mjesto.