Plenkovićev ministar reagirao na pljusku Hrvatskoj: 'Ne treba stvarati nikakvu paniku'

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2024. stopa inflacije iznosila 3,4 posto u odnosu na prosinac 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, porasla za 0,1 posto.

Time je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, nakon 2,2 posto u listopadu i 2,8 posto u studenom. Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2024. iznosila tri posto.

Primorac je nakon sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima izjavio da je inflacija u 2024. rasla u skladu s procjenama Ministarstva financija, u 2025. te posebno u 2026. godini se očekuje njezino daljnje usporavanje, pri čemu Vlada procjenjuje da će u ovoj godini iznositi 2,7 posto.

FOTO: Josip Bandic/CROPIX

U pogonu svi istrumenti

Ministar je poručio da moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija nažalost "tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama", a s obzirom i na sve okolnosti u Europi i svijetu, uslijed geopolitičkih promjena, ruske agresije na Ukrajinu i rasta cijena energenata.

Po Primorčevim riječima, "normalne stope" inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast su oko dva posto, stopa u Hrvatskoj je "blago povećana", ona će se smanjivati, "međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi željeli".

Rekao je i da Vlada inflaciju ne doživljava olako te je u njeno obuzdavanje upogonila sve instrumente koje ima na raspolaganju, što uključuje i ograničavanje cijena struje, plina, naftnih derivata, kao i cijena pojedinih proizvoda.

FOTO: Ranko Suvar/CROPIX

'Blago povećane stope'

Međutim, ocijenio je da se "doista radi o blago povećanim stopama inflacije", pa tako, uz prosječnu stopu inflacije u 2024. godini od tri posto, to znači da nešto što je prije godinu dana koštalo 100, bilo bi "normalno" da danas košta 102, a u stvarnosti košta 103.

"Dakle, govorimo o takvim razmjerima. Naravno da to može biti značajno opterećenje za naše građane s najnižim primanjima, ali mislim da ne treba od toga stvarati nikakvu paniku", mišljenja je ministar financija. Upitan o porezu na ekstraprofit, Primorac je podsjetio da je on bio uveden jednokratno, pri čemu se smatralo da je tada ispunio svoju svrhu.

Čuo je da se u "medijsko-političke svrhe" počela zazivati ideja da se taj porez ponovno uvede, a pritom i upitao "dio komentatora iz medijsko-političkog spektra" da pojasne zašto misle da dionici na tržištu, ukoliko bi se taj porez najavio dovoljno unaprijed, ne bi ponovno to izigrali i dodatno povećali cijene za iznos toga poreza.

FOTO: Ranko Suvar/CROPIX

Kritika oporbe

Poručio je da nitko ne treba nasjedati na nekakve političke floskule i ideje da za inflaciju postoji instant lijek koji bi se mogao primjeniti i da bi onda situacija bila riješena.

Stigla dobra vijest za umirovljenike koji su ostali šokirani: Isplata će biti u srijedu

"Ja od tih kritičara vidio nikakav konkretan prijedlog i savjet. Oni samo govore da su mjere zakašnjele, da je sada sve gotovo, šire paniku i pesimizam za koje doista nema razloga. Da znaju doista nešto o ekonomiji, nali bi da širenje negativnog društvenog ozračja je nešto što posebno može ugroziti ekonomski rast, investicijsku klimu, a onda i kretanje inflacije", izjavio je Primorac.

Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda, za 4,5 posto.