Plenkovićev ministar ekspresno reagirao: 'Hrvatska nije na crnoj listi, to nije ni banka'

Američka digitalna banka Mercury Hrvatsku je uvrstila na listu zabranjenih zemalja što je stvorilo određene probleme hrvatskim startupovima i tehnološkim tvrtkama koje su koristile njezine usluge za poslovanje na tržištu SAD-a. Primorac je u izjavi nakon sjednice Vlade rekao da se uopće ne radi o banci.

"To nije banka nego institucija koja posluje s više banaka, međutim ona je prema mojim saznanjima imala vlastite probleme s pranjem novca. Zbog toga poduzima određene mjere predostrožnosti kako bi otklonila te poteškoće s kojima se i sama suočava", rekao je ministar financija.

Usprkos tome što je stavljena pod poseban nadzor, istaknuo je, Hrvatska je u smislu zakonodavstva koje regulira područje sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma potpuno usklađena sa zakonodavstvom EU-a. Štoviše, kaže, EU je Hrvatskoj preporučio kako dodatno unaprijediti sustav te je uz ostalo Hrvatska izradila nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma i akcijski plan za otklanjanje rizika. 

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

O rebalansu proračuna

"Hrvatska nije ni na kakvoj crnoj listi, nikakve transakcije nisu blokirane, nije zabranjeno poslovanje s RH, niti je stavljanje RH pod pojačani nadzor značilo da je došlo do degradacije pojedinih mehanizama. Kada ispunimo sve kriterije bit ćemo uklonjeni i s te sive liste", naglasio je Primorac.

Rekao je da će do rebalansa proračuna prvenstveno doći zbog promjene proračunskih prioriteta te da država nema problema s punjenjem proračuna. Upitan hoće li biti novca za sezonu grijanja i hoće li se ići na subvencioniranje struje, istaknuo je da će sve biti u skladu s tržišnom situacijom koja bude vladala u vrijeme kada bude trebalo donositi određene odluke.

Poznata američka banka stavila Hrvatsku na crnu listu: 'Prvi put se osjećam loše jer sam Hrvat'

Dodao je, međutim, da se situacija na tržištu po pitanju energenata stabilizirala. "Nema razloga za strah, pratimo situaciju i donosit ćemo adekvatne odluke", rekao je Primorac. Povećanje proračunskih rashoda prema njegovim je riječima pored ostaloga rezultat rasta izdataka za socijalne naknade i inkluzivni dodatak za osobnu asistenciju. Rekao je da te stavke nisu ugrožene, ali da će neke druge biti preispitane. "Naše su ambicije i cilj da ostanemo u okvirima deficita koji je deklariran, a to je 2,6 posto BDP-a na razini konsolidirane opće države".