Plenković: Za Slavoniju, Baranju i Srijem dosad 34.000 projekata, stiže i novih 36, vrijede 13,8 milijuna kuna

U Općini Pitomača stiglo je u proteklom razdoblju 350 milijuna kuna. Osim toga, u Virovitičko-podravsku županiju, otkad postoji Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem slilo se 2,5 milijarde kuna. Radi se o različitim projektima, od onih koji možda i nisu toliko vidljivi, ali su važni građanima za podizanje standarda, pa do ulaganja u vrtiće, škole i zdravstveni sustav. Izdašni fondovi najavljeni su i za iduće razdoblje, do 2027. godine, teški milijarde eura.

Premijer proteklu godinu smatra izuzetno uspješnom, kada se, kako kaže, gleda kroz optiku postavljenih ciljeva i zadataka. Istaknuo je da će Hrvatska za desetak dana postati članica schengenskog prostora i euro područja i time zaokružiti proces dublje integracije u Europsku uniju. Istaknuo je među ostalim da ovo što se sada ostvaruje, vrlo je bitno i referentno za Hrvatsku te da ne zna što bi 2023. moglo biti toliko značajno, kao sva postignuća dovršena u 2022.

Govoreći o tome da je Hrvatska krenula u provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti rekao je da je RH prije godinu i pol dana dobila pozitivan stav Europske komisije i odluku Vijeća o 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, a da smo dosad primili 2,2 milijarde eura ili 40 posto ukupnih sredstava koja su namijenjena RH do 2026. godine.

"Idemo s ubrzanim ritmom ispunjavanja svih kriterija kako bismo i ta sredstva apsorbirali u razdoblju koje je pred nama, da dodatno potaknemo razvoj, uložimo i u gospodarstvo, poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, energetsku učinkovitost, obnovu", rekao je Plenković i dodao da su sve to sredstva osigurana još 2020. godine, prenosi HRT.

Osvrnuvši se opet na 2022. godinu premijer Plenković rekao je da smo živjeli u isprepletenim posljedicama Covid krize, u novim okolnostima krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, a koja je izazvala prehrambenu i energetsku krizu te inflatorni pritisak.

"Spriječili smo poskupljenje struje, plina, smanjili troškove za građane i gospodarstvo kada je riječ o cijenama naftnih derivata", kazao je.

Sve se to radi, dodao je, da bi ekonomski i socijalni standard naših građana ostao takav da mogu proći kroz vrlo zahtjevan i kompleksan period.

"Vanjska kriza uzrokovana je razlozima koji nisu naši. Nema nikog tko može ostati netaknut energetskom krizom. Nitko trenutačno ne može procijeniti koliko će ona trajati. Kada se suočavamo s takvom krizom, onda to zahtijeva od nas prilagodljivost, agilnost, adekvanost u pronalaženju pravih rješenja za građane i gospodarstvo", rekao je među ostalim premijer Plenković.

Savjetodavno tijelo

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru "Projekta Slavonija, Baranja i Srijem".

Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici i Okučanima.

Članovima Savjeta predstavit će se informacija o mogućnostima ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.