SA SJEDNICE VLADE

Plenković: Proračun za regionalni razvoj bit će povećan za 22 posto

Autor

mš/h

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da će proračun za regionalni razvoj biti povećan za 22 posto, čime Vlada upućuje poruku da ravnomjernim regionalnim razvojem želi podići kvalitetu života u krajevima koji su iz niza razloga u preteklih tridesetak godina imali manje razvojne mogućnosti.

26.07.2018. u 10:47
Ispiši članak

S obzirom da su na Vladinoj sjednici Nacrt prijedloga zakona o brdsko-planinskim područjima, Nacrt prijedloga zakona o otocima, Nacrt prijedloga zakona o potpomognutim područjima i Nacrt prijedloga zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Plenković je istaknuo da je u 2017. i 2018. u regionalni razvoj uloženo 833,5 milijuna kuna, a u planovima za proračun za 2019.  Vlada je osigurala 434 milijuna kuna.

Za regionalni razvoj 1,3 milijardi kuna u tri godine

"Dakle, 1,3 milijardi kuna u 2017., 2018. i 2019. govori da je to šest puta više nego u razdoblju 2012.- 2015., kada je ukupno bilo 207 milijuna kuna", rekao je Plenković u uvodu Vladine sjednice.

Naglasio je da će ukupni proračun za regionalni razvoj biti povećan za 22 posto, a na taj način Vlada upućuje poruku da ravnomjernim regionalnim razvojem želi podići kvalitetu života u krajevima koji su objektivno iz niza razloga u preteklih tridesetak godina imali manje razvojne mogućnosti, poput područja koja su bila opustošena u ratno vrijeme.

Dodao je da će se u Zakon o stambenom zbrinjavanju uvrstiti još 151 jedinica lokalne samouprave, pa će svi koji to žele na puno jeftiniji, jednostavniji i brži način dobiti potporu države za rješavanje stambenog pitanja.

Vezano za stupanje na snagu prvog zakona u paketu od tri zakona koji se odnose na blokirane građane, naveo je kako su otpisani dugovi za 150.474 građana, u potpunosti je deblokirano 6248 građana s dugom do 10.000 kuna, a za ostale je smanjen dug u tom iznosu.

Otpisani dugovi u iznosu od 1,338 milijardi kuna

U Zagrebu je tako otpisan dug 28.743 građana, u Splitu 4302, Osijeku 3701 i u Rijeci 3842 građana. Ukupan iznos otpisanih dugova je 1,338 milijardi kuna, od čega glavnica iznosi 846 milijuna kuna, a kamate gotovo 492 milijuna kuna.

Plenković je podsjetio da isti zakon predviđa mjeru da dugove otpišu i jedinice lokalne samouprave i privatni vjerovnici, primjerice teleoperateri.

Najavio je da će uskoro razgovarati s njima i pojasniti im da je Vlada u zakonu predvidjela porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak, kako bi i ti vjerovnici iskazali socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima, njih 326.379.

Plenković kaže da je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji bi idući tjedan trebao stupiti na snagu, usmjeren prema destimulaciji blokada računa koje traju dulje od tri godine. Vlada od provedbe toga zakona, rekao je, očekuje smanjenje broja blokiranih građana za oko 70.000 i iznos blokade za oko 30 milijardi kuna.

Smanjiti broj blokiranih za 150.000 ljudi

Početkom iduće godine stupaju na snagu izmjene Zakona o stečaju potrošača, kojima će se pojednostaviti stečaj potrošača kako bi se u fleksibilnom postupku dugotrajno blokiranima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružila mogućnost da se oslobode obveza, a bilo bi obuhvaćeno više od 80.000 ljudi.

Cilj je svih mjera, naglašava premijer, značajno smanjiti broj blokiranih građana. "Naša intencija je da to bude otprilike za oko 150.000 ljudi i iznos evidentiranoga duga za oko 33 milijarde kuna po blokiranim računima", kazao je.

Također se radi na novom Ovršnom zakonu. Radna skupina je pri kraju posla pa će Ministarstvo pravosuđa konture novih zakonskih rješenja predstaviti Vladi, nakon čega slijede javna rasprava, savjetovanje, te predlaganje novog zakona i upućivanje u saborsku proceduru.

"Mislim da se Vlada ponijela vrlo odgovorno, no ne ispuštamo iz vida da se obveze trebaju izvršavati u roku i da su ovo izvanredne mjere namijenjene u izvanrednim okolnostima", poručio je premijer.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.