STRATEŠKA TVRTKA

Plenković otvorio Centar dijeljenih usluga APIS IT-ja

Autor

av/h

Centar dijeljenih usluga najveći je infrastrukturni projekt javne uprave, a prvi servisi državnog clouda u rad su pušteni na proslavi 55. godišnjice uspješnog poslovanja APIS IT-a.

25.11.2019. u 12:59
Ispiši članak

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je otvorio Centar dijeljenih usluga u sklopu državne informatičko-tehnološke tvrtke APIS IT vrijedan 362 milijuna kuna, čime je obilježena 55 godišnjica poslovanja te strateške tvrtke.

Centar dijeljenih usluga (CDU) je tzv. državni 'cloud' odnosno informatička infrastruktura koja će objediniti ogromne količine podataka u državi te će tako olakšati upravljanje tim podacima s konačnim ciljem omogućavanja države bez papira, čime bi se trebale postići uštede od 50 posto.

Na svečanosti je istaknuto da se 85 posto ukupne vrijednosti projekta sufinancira iz EU fondova. Do kraja realizacije tog projekta, do 2023., bit će obuhvaćeno 300 tijela javne uprave.

Projekt predstavlja digitalno radno mjesto za 110 tisuća državnih službenika koji će preko portala imati pristup uslugama CDU-a.

Čestitajući APIS IT-u na 55 godina predanog rada, Plenković je naglasio da je to veliki infrastrukturni projekt za državu jer su digitalizacija i digitalna transformacija, kojim se i taj projekt bavi, važni za gospodarski razvoj i bolje usluge građanima.

"I APIS IT i taj Centar i Ministarstvo uprave koje je i partner u tom projektu i cijela Vlada radi na učinkovitijoj, transparentnijoj i odgovornijoj javnoj upravi, što očekuju i korisnici. I za globalnu konkurentnost je to važno i već imamo digitalnih usluga za građane i uvodimo nove", kazao je premijer.

Dodao je da se radi na digitalizaciji zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, uz napomenu da je Hrvatska u mandatu ove Vlade po DESI indeksu porasla četiri mjesta te da je do sada pokrenuto 40-tak projekata digitalizacije vrijednih više od 1,3 milijarde kuna.

"Važno je što APIS radi u zemlji za povezanost subjekata i optimizacije troškova kao i za veću sigurnosti i zaštitu podataka. To će sve biti bitno i za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a jer želimo i produbljivanje i jačanje EU tržišta i svih segmenata njegovog poslovanja i života", naglasio je Plenković, poručivši APIS-u da postanu centar izvrsnosti u čemu imaju podršku Vlade.

Ministar Uprave Ivan Malenica također je naglasio da su svi projekti u APIS-u važni za digitalizaciju javne uprave jer je to alat za bržu i efikasniju upravu te da će povezati sva tijela javne uprave u taj državni oblak/cloud.

"U Ministarstvu uprave imamo projekata vrijednih više od 500 milijuna kuna, među kojima za e-poslovanje, e-pristojbe, e-potpis, e-pečat i druge, a svih je cilj da javna uprava i uz reforme koje provodimo bude sve učinkovitija", kazao je.

APIS IT je strateška državna tvrtka koja, kazao je predsjednik Uprave Saša Bilić, posluje na tržištu i u 2019. ima 30 postotni rast prihoda. Vodi brigu o temeljnim državnim registrima poput OIB-a, popisa birača, fiskalizacije i dr., a i glavni je partner Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) za provođenje izbora.

APIS IT ima 460 zaposlenih, a osnovan je odlukom zagrebačke Gradske skupštine 1964. godine, pri čemu danas Grad Zagreb ima vlasnički udjel od 49 posto, a država 51 posto.

"U 2020. očekujemo porast broja korisnika kao i porast zaposlenih na 480, a uspjeli smo i 'ispraviti' veliki dug koji smo zatekli u APIS IT prije dvije godine te smo sada stabilna i profitabilna tvrtka spremna za budućnost i snažniju javnu upravu u suradnji sa svim našim korisnicima uključujući i brojne državne institucije", poručio je Bilić.

U pratnji predsjednika Vlade bili su ministar uprave Ivan Malenica, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.