Plastika je gorući problem ne samo za Hrvatsku: 'Najveću odgovornost ima upravo sama industrija'

Gospodarenje otpadom visoko je na ljestvici prioriteta Europske unije za iduće razdoblje pa je tako postalo iznimno bitno naravno i za Hrvatsku kao njenu članicu. Kod nas je pak nekoliko vrlo dobrih primjera po pitanju gospodarenja otpadom posljednjih godina koja treba i pohvaliti.

Pozitivni primjeri u Hrvatskoj

Grad Prelog smatra se najuspješnijim gradom u gospodarenju otpadom uz gradove Koprivnicu i Osijek te otok Krk. To su četiri grada u Hrvatskoj koji su u 2022. uspjeli prijeći stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive.

Slavonska metropola Osijek prema podacima Ministarstva gospodarstva za 2023. ima 58 posto odvojeno prikupljenog otpada i treću je godinu za redom najuspješniji veliki grad po odvojeno prikupljenom otpadu u Hrvatskoj, objavili su pak nedavno nove podatke iz grada na Dravi. A od toga je ukupno 2000 tona plastike i plastične ambalaže. Upravo je plastika i plastični otpad jedan od najvećih problema kako za ljude tako i za prirodu, okoliš i more.

Plastika je izuzetno štetna za okoliš 

Proizvodnja i upotreba plastike izrazito negativno utječu na okoliš, a samim time i na nas.  Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom i to predstavlja najveći problem ne samo za Hrvatsku nego i za cijeli svijet.  

Kako je na razini EU? 

Relativno niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Oko 22 milijuna tona plastike završilo je u tlu, rijekama i oceanima u 2019. godini, a predviđa se da će se ta količina udvostručiti do 2060. 

U 2019. zbog plastike je proizvedeno 1,8 milijardi tona stakleničkih plinova (3,4 posto globalnih emisija), pri čemu 90 posto tih emisija nastaje zbog proizvodnje i pretvorbe iz fosilnih goriva. Do 2060. godine emisije iz životnog ciklusa plastike trebale bi se više nego udvostručiti, dosežući 4,3 milijarde tona emisija stakleničkih plinova. 

Problemi s reciklažom plastike 

Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno plastike su svojstva i cijena recikliranih proizvoda u usporedbi s nerecikliranim proizvodima. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu. 

Iz Zelene akcije su upozorili da što više pretvaramo "plastiku" u energiju, to je manje recikliramo i imamo manje reciklata koji se može koristiti u proizvodnji, što znači da smo ovisni o industriji fosilnih goriva i da će trećina potrebe za naftom biti za izradu plastike do 2030. godine.   

Kako povećati reciklažu 

Europska komisija je u studenom 2022. predložila nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Parlament i Vijeće postigli su dogovor, a zastupnici su ga odobrili u travnju 2024. Od država članica EU-a traži se smanjenje ukupnog ambalažnog otpada po stanovniku za 5 posto (u usporedbi s razinama iz 2018.) do 2030., 10 posto do 2035. i 15 posto do 2040. godine. 

FOTO: Ivan Peric / CROPIX

Kako Hrvatska stoji po pitanju odvajanja komunalnog otpada? 

"Prema najnovijim podacima u 2023. godini nastalo je 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022. zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma, kao i 2022. te je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU –  513 kilograma po stanovniku u 2022. godini", istaknula je ministrica Marija Vučković.

Najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama, što se može tumačiti kao posljedica turizma. Općenito, u ukupnim količinama komunalnog otpada na nacionalnoj razini, otpad iz turizma sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.

2023. godine se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, koji sada iznosi 48 posto, a promjenu najbolje ilustrira činjenica da se, primjerice, 2017. godine nije odvajalo 72 posto otpada, dok se sada ne odvaja 52 posto. Stopa odlaganja komunalnog otpada je u 2023. iznosila 52 posto, a do 2035. godine je odlaganje komunalnog otpada potrebno smanjiti na svega 10 posto. "Trend porasta udjela odvojeno sakupljenog otpada je kontinuirano pozitivan, a pred nama je zadaća da ga i ubrzamo kako bismo dosegnuli ciljeve koje još uvijek ne dostižemo, a definirali smo ih u Planu gospodarenja otpadom", poručila je ministrica, istaknuvši kako je pored investicija koje podupiru odvajanje potrebno kontinuirano raditi i na javnoj kampanji i educiranju, objavio je nedavno između ostalog Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svom izvješću o komunalnom otpadu.

Od 2015. do 2023. se bilježi porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. Od 2017 godine se broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao sa 457 na 531, odnosno do sad ih samo 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 12 iz Međimurske županije, ima stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, što je svakako pozitivan primjer za cijelu Hrvatsku.

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta, a stopa oporabe je iznosila 38 posto. Najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene su u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto, dok najniže vrijednosti stope imaju Ličko-senjska s 23 posto, Dubrovačko-neretvanska županija s 26 posto, a jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, čime u Hrvatskoj još uvijek nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Razmatra li se razdoblje od 2020. do 2023., najbolji rezultati postignuti su kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković. 

Do kraja listopada očekuje se objava natječaja od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike, a u okviru programa Konkurentnost i kohezija je osigurana omotnica od 167 milijuna eura iz EU izvora.  

"Naša je najveća zadaća da do 2028. godine uspostavimo i omogućimo neometan rad centara za gospodarenje otpadom", poručila je Vučković. 

O ovoj problematici, a ponajviše po pitanju odlaganja i brige o plastičnom otpadu porazgovarali smo s Anom Marijom Mileusnić iz Zelene akcije, voditeljicom kampanje protiv zagađanja plastikom. 

FOTO: Darko Tomas / CROPIX

Što najviše zamjerate Vladama vezano za politiku i Zakone vezane uz plastični otpad, njegovu upotrebu i odlaganje, i na što vi kao Zelena akcija najviše upozoravate?

"Glavni problem je prekomjerna proizvodnja, a posljedično i upotreba plastike. Proizvodnja se više nego udvostručila unazad 20 godine, a kapaciteti za adekvatno gospodarenje takvim otpadom ne prate tempo predviđenog rasta. 

Od toga nešto više od 40 posto čini ambalaža i predmeti za jednokratnu upotrebu, odnosno za kratkotrajno korištenje koje rezultira dugotrajnim zagađenjem, budući da se takav otpad u rastućem tempu i količinama kratko koristi, brzo odbacuje te se 90 posto posto takvog otpada gomila na odlagalištima otpada, spaljuje u cementarama ili spalionicama otpada ili završava u okolišu odakle se prenosi u prirodu i ugrožava životinje, biljke i njihova staništa. 

Stoga, najbolje što možemo učiniti da spriječimo da plastika završi u moru je ograničiti njezinu proizvodnju i upotrebu, odnosno poticati ambiciozno zakonodavstvo usmjereno na prevenciju i ponovnu uporabu, kako bi se otpad od plastike sveo na minimum, i to izrađen od tipova plastike koji se mogu reciklirati. Kako bi plastični otpad bio što reciklabiliniji, valja se usmjeriti na zatvorene sustave za ponovnu uporabu koji garantiraju čistoću plastičnog otpada na kraju životnog vijeka ambalaže.  

Najveću odgovornost za situaciju sa zagađenjem stoga ima industrija plastike te zakonodavci koji prema njihovim uputama kroje politike. Dakle najveću korist od trenutnog stanja ima upravo industrija koja relativno mirno posluje dok sve eksternalije plaćaju građani i građanke putem svojeg zdravlja, narušenih života, ali i mjesečnih računa za gospodarenje otpadom". 

Koliko su ljudi u Hrvatskoj educirani i svjesni o zagađenju plastikom i samom svjesnošću toga?

"Svijest o zagađenju plastikom raste, osobito zato što je ono vrlo vidljivo te narušava estetsku vizuru prirodnih ljepota poput mora, plaža, šuma i slično. Međutim, ono što vidimo oko nas je vrh sante leda problema s otpadom o plastike. Ljudi često misle kako je zagađenje plastikom rezultat neodgovornog ponašanja nekoliko pojedinaca, a ne rezultat prekomjerne proizvodnje i potrošnje i nemogućnosti recikliranja, te nadalje loših politika gospodarenja otpadom.  

Nažalost, estetsko nagrđivanje okoliša je samo jedna od vidljivih posljedica, a cijeli lanac proizvodnje, prerade i gospodarenja otpadom od plastike ima posljedice na okoliš i zdravlje ljudi".   

Većina ljudi misli da je samo dovoljno odvojiti plastiku od ostalog otpada i onda se ona "reciklira". 

Nažalost, recikliranje plastike nije se pokazalo kao rješenje za problem zagađenja plastikom, iako se još uvijek tako uči u školama i uglavnom prevladava u javnom diskursu. Manje od 10 posto plastike globalno se reciklira, dok većina završava na odlagalištima otpada, okolišu ili se spaljuje.  

Naime, osim trenda rasta proizvodnje (u posljednjih 20 godina proizvodnja se i više nego udvostručila) postoji puno različitih tipova plastike koja se koristi u različite svrhe i oni se ne mogu reciklirati zajedno, već se mora odvojiti po tipu. To nije moguće u sustavu u kojem ne postoje sortirnice otpada te u kojem su poduzeća koje se bave gospodarenjem i preradom plastičnog otpadom u privatnom vlasništvu često sumnjivih pojedinaca. 

Dakle, ne samo da mora rasti svijest o odgovornom ponašanju, već i o problemu zagađenja plastikom kao sustavnog problema, kako bi se dovoljno ljudi mobiliziralo i zahtjevalo promjene", kazala nam je Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.  

*Tekst je nastao u okviru projekta "Zelenim koracima do zaštite okoliša" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.